Zabrinjavajući trendovi na tržištu rada upućuju na to da bi europsko gospodarstvo moglo ući u novu fazu nestabilnosti, a teret bi ponajprije mogli osjetiti radnici.
Prema analizi Euronewsa, stopa slobodnih radnih mjesta u eurozoni pala je s 2,5 posto u posljednjem tromjesečju 2024. na 2,4 posto početkom ove godine. Iako se pad čini skromnim, stručnjaci podsjećaju da poslodavci redovito zamrzavaju zapošljavanje puno prije nego što se odluče na otkaze, pa se upravo ovaj pokazatelj smatra ranim alarmom nadolazeće slabosti tržišta rada.
Najveće smanjenje broja oglasa za posao zabilježeno je u Njemačkoj, Grčkoj, Austriji i Švedskoj. To znači manje prilika za promjenu posla, slabiju pregovaračku moć pri traženju veće plaće te dulje razdoblje nezaposlenosti ako do otkaza ipak dođe. Ako se trend nastavi, radnici bi, upozorava Euronews, do kraja 2025. mogli biti u znatno nepovoljnijem položaju.
Dodatni znak upozorenja donose podaci Eurostata o radnim satima: u prvom tromjesečju 2025. ukupno odrađeni sati smanjili su se za 0,3 posto u eurozoni i u cijeloj EU u odnosu na prethodno tromjesečje. Usporedba s istim razdobljem lani pokazuje tek blagi rast od 0,1 posto u eurozoni i pad od 0,2 posto na razini EU-a. Manje sati najprije pogađa zaposlene s nižim i srednjim primanjima, kojima svako smanjenje radnog vremena istodobno reže plaću i beneficije.
Na sve to nadovezuje se slabija institucionalna zaštita zaposlenih. Indeks radnih prava za 2024. ističe rupe u zaštiti od nepravednog otkaza i u osiguravanju jednakog tretmana za radnike s nestandardnim ugovorima. U slučaju jačeg gospodarskog potresa – primjerice dodatnih američkih carina – te bi ranjivosti mogle postati još izraženije.
Zbrojeni pokazatelji – pad oglasa za posao, skraćivanje radnog vremena te oslabljen sustav zaštite – sugeriraju da radnici diljem EU-a ulaze u razdoblje pojačanih neizvjesnosti i smanjene moći pregovaranja o vlastitim primanjima i uvjetima rada.
