Više od 500 zaposlenih u Hrvatskoj svake godine završi na bolovanju zbog dijagnoza povezanih s ovisnošću o alkoholu ili drogama, pokazuju najnoviji podaci zdravstvenog sustava. Kako navode liječnici obiteljske medicine, „znaju ih dovesti i poslodavci” kada uoče da problem izravno utječe na radnu učinkovitost i sigurnost na radnom mjestu.
Prema istom izvoru, privremena nesposobnost za rad zbog ovisnosti prosječno traje dulje od standardnih bolovanja, a proces povratka u punu radnu sposobnost često uključuje višemjesečno liječenje i psihološku rehabilitaciju. U praksi to znači znatan financijski teret za zdravstveni sustav, ali i dodatni pritisak na kolege koji moraju preuzeti teret posla odsutnih radnika.
Stručnjaci naglašavaju da broj slučajeva ne obuhvaća sve ovisnike, nego samo one koji službeno zatraže ili dobiju bolovanje. Stoga upozoravaju na potrebu ranog prepoznavanja simptoma, sustavne edukacije i suradnje između liječnika, poslodavaca i obiteljskih savjetovališta kako bi se ovisnost liječila prije nego što dovede do dugotrajnog izostanka s posla.
Istodobno, poslodavci sve češće koriste programe ranog otkrivanja ovisnosti i anonimnog savjetovanja, nastojeći zadržati radnike u sustavu rada i smanjiti broj dana bolovanja. Unatoč tim mjerama, statistika pokazuje da se trend dugotrajnog bolovanja zbog alkohola i droga posljednjih godina ne smanjuje, što upućuje na dublji društveni problem koji zahtijeva koordinirano i dugoročno rješenje.