Privremena nesposobnost za rad zbog dijagnoza povezanih s ovisnošću o alkoholu ili drogama lani je evidentirana kod 515 radnika, što je tek 0,2 % svih otvorenih bolovanja, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Unatoč malom udjelu, težina problema otkriva se u broju dana provedenih izvan radnog mjesta: ukupno je ostvareno čak 59 040 dana bolovanja, odnosno prosječno 115 dana po osobi.
Sličan obrazac nastavljen je i u prvoj polovici ove godine. Od siječnja do lipnja prijavljeno je 195 bolovanja zbog ovisnosti (0,15 % svih slučajeva), ali su ona „pojela” 27 587 radnih dana – također 0,6 % svih dana bolovanja – što daje prosjek od 141 dana po radniku.
Europska agencija za droge procjenjuje da između 5 i 20 % radno aktivnih Europljana ima ozbiljne poteškoće povezane s alkoholom ili drogama. U hrvatskoj radnoj svakodnevici, prema sudionicima nedavne konferencije „Prevencija ovisnosti na radnom mjestu: odgovornost, podrška i praksa”, među najčešćim su problemima alkohol, pušenje, ilegalne droge te moderni oblici ovisnosti poput kockanja, klađenja, videoigara i društvenih mreža. Polovica osoba koje se liječe od ovisnosti istodobno je zaposlena.
Specijalist psihijatrije Anto Orešković iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan navodi da se problemi na poslu najlakše uočavaju kod alkohola: mamurluk, tremor, mučnina i slabost, osobito ponedjeljkom, česti su razlozi padanja u učinkovitosti ili izostajanja. Uz kokain, čija uporaba raste i među radnom populacijom, simptomi nisu toliko vidljivi jer droga stvara ponajprije psihičku ovisnost, ali radnik postaje nepredvidljiv i funkcionalno slabiji. Ovisnici o drugim drogama najčešće dugo prikrivaju svoj problem.
Ako poslodavac posumnja na ovisnost, može se pozvati na povredu radnih obveza ili ponuditi pomoć i upućivanje na liječenje. Orešković podsjeća da poslodavci smiju zatražiti i izvanredni liječnički pregled: „Poslodavci ponekad kontaktiraju i medicinu rada, ako im je nešto čudno s radnikom, budući da postoji izvanredni liječnički pregled”.
Stručnjaci upozoravaju da, iako broj bolovanja nije velik, njihovo trajanje stvara ozbiljan trošak poslodavcima i zdravstvenom sustavu te dodatno opterećuje radne kolektive. Sustavna prevencija, rana intervencija i podrška radnicima u liječenju ključni su koraci za smanjenje dugotrajnih izostanaka, istaknuto je na spomenutoj konferenciji.