# eurozona

Eurostatovi prvi podaci za ožujak otkrivaju minimalan pad maloprodaje u monetarnoj uniji, dok Hrvatska bilježi rast prometa od 0,8 %.

Predsjednik Zoran Milanović u Orahovici je poručio da se Hrvatska od proizvođača pretvorila u ovisnika o uvozu hrane, te ocijenio da je za dugoročne promjene "već kasno".

Istraživanje ECB-a pokazuje da su europske banke u prvom kvartalu znatno postrožile kriterije za kredite, a novi val pooštravanja očekuje se i na proljeće.

Godišnja stopa inflacije skočila na 4,8 %, najviše od listopada 2023., potaknuta dvoznamenkastim poskupljenjem energije i stanovanja.

Preliminarni podaci Destatisa pokazuju da su potrošačke cijene u Njemačkoj u ožujku porasle 2,7 % na godišnjoj razini, najviše od početka 2024., potaknute skokom cijena energije.

Izvješće Europske komisije otkriva da hrvatske tvrtke planiraju značajno povećati ulaganja 2025. i 2026., suprotno općem europskom trendu smanjenja investicija.

Eurostatovi revidirani podaci pokazuju da je Hrvatska u završnici 2025. ostvarila treći najbrži kvartalni rast BDP-a u EU-u, dok eurozona bilježi tek skroman pomak.

Godišnja inflacija u eurozoni blago se povećala na 1,9 %, pri čemu svježa hrana i usluge nastavljaju gurati cijene naviše, dok energija ostaje jeftinija.

Cijene najamnina, plina u bocama i mesa ruše rekorde, a Hrvatska je među prvima u EU po rastu gotovo svih ključnih troškova života.

Nakon siječanjskog pada, pokazatelj ekonomske klime u Hrvatskoj u veljači je dodatno oslabio, ponajviše zbog industrije i usluga, dok je maloprodaja jedini segment s jasnim poboljšanjem.

Inflacija i skupe najamnine potaknule su burnu Reddit raspravu: korisnici tvrde da bez 2.000 eura neto mjesečno nije moguće živjeti dostojno u Hrvatskoj.

Talijanski guverner Fabio Panetta poručuje da jeftini kineski uvoz već pritišće cijene i mogao bi gurnuti inflaciju ispod cilja ECB-a, ali istodobno upozorava na rizike od rasta cijena zbog poremećaja u opskrbnim lancima.

Coface prognozira rast svjetskog BDP-a od 2,6 % uz jačanje geopolitičkih i financijskih rizika te vidno različitu dinamiku među regijama.

DZS objavio pad zaposlenosti od 0,8 % u odnosu na prosinac i rast nezaposlenosti na 4,9 %, što otvara novu raspravu između Vlade i oporbe.

Indeks očekivanja porastao je za 0,2 boda, dosegnuvši –12,2, ali raspoloženje potrošača i dalje je ispod dugoročnog prosjeka.

Središnja banka zadržala je kamatne stope, inflacija usporava, ali Christine Lagarde upozorava na carine, jak euro i potrebu za jačanjem jedinstvenog tržišta.

OECD bilježi da su hrvatske nekretnine poskupjele dvostruko više od prosjeka članica, a troškovi stanovanja sve teže padaju na teret siromašnijih kućanstava.

Siječanjska inflacija skočila je na 3,4 %, gotovo dvostruko više od prosjeka eurozone; ekonomist Mladen Vedriš krivca vidi u poskupljenjima lokalnih usluga i manjku radne snage.