# eurozona

Nominalni troškovi rada u EU nastavili su rasti, ali Hrvatska bilježi primjetno usporavanje, pokazuju novi podaci Eurostata.

Oštra polemika oko mogućeg povratka kune dobila je brzi odgovor ekonomista: takav potez bio bi skup, riskantan i pravno teško izvediv.

Eurostat objavio da su proizvođačke cijene u EU porasle 0,6 % u srpnju; u Hrvatskoj rast 0,6 % mjesečno i 1,3 % godišnje, što bi moglo potaknuti novu političku raspravu o inflaciji.

Inflacija u jedinstvenoj valuti porasla je na 2,1 % u kolovozu, dok se usporavanje pada cijena energije i stabilna temeljna inflacija promatraju uoči sjednice ECB-a 11. rujna.

Christine Lagarde tvrdi da je uvoz radne snage pridonio rastu gospodarstva eurozone.

Kilogram mahuna dosegao 75 kuna, dok službeni podaci pokazuju dvoznamenkasti rast cijena kave, mesa i ulja te treće mjesto Hrvatske u eurozoni po inflaciji.

HCOB PMI pokazuje da je poslovna aktivnost u eurozoni u kolovozu dosegnula 15-mjesečni vrhunac, pri čemu Njemačka prednjači, a Francuska stabilizira pad.

Podaci o padu slobodnih radnih mjesta i skraćivanju radnih sati u eurozoni upućuju na moguću novu krizu koja bi najviše mogla pogoditi same radnike.

Broj lažnih euronovčanica u padu je u Hrvatskoj i eurozoni, no stručnjaci upozoravaju da 20-ice i 50-ice i dalje prednjače među krivotvorinama te podsjećaju na jednostavnu metodu provjere autentičnosti.

Eurostatovi podaci za lipanj pokazuju da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala na 4,4 posto, znatno ispod prosjeka EU-a i eurozone, dok ukupna nezaposlenost u Uniji ostaje stabilna.

Anketa Europske komisije pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo u srpnju zabilježilo prvi pad ekonomske klime od proljeća, ponajprije zbog oštrog pada u uslugama, dok maloprodaja i građevinarstvo pružaju tračak optimizma.

Ključne kamatne stope ostaju nepromijenjene, a Europska središnja banka upozorava na geopolitičku neizvjesnost i moguće inflacijske pritiske iz globalnih opskrbnih lanaca.

Ukidanje reguliranih cijena goriva i energetskih subvencija podgrijalo je strah od poskupljenja, no ekonomist Drago Jakovčević tvrdi da globalni uvjeti ne opravdavaju rast, upozoravajući pritom na sezonski rizik.

Novi podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u svibnju imala jedan od najvećih mjesečnih padova proizvođačkih cijena u EU-u, dok su na godišnjoj razini cijene porasle 2,1 %.

Prema prvoj procjeni DZS-a, godišnja stopa inflacije u lipnju porasla na 3,7 %, dok HIPC pokazuje 4,4 %, što Hrvatsku svrstava među tri inflacijski najpogođenije članice eurozone.

Eurostatovi podaci pokazuju da je hrvatska industrijska proizvodnja u travnju porasla 2,5 % u odnosu na ožujak te 6,5 % u odnosu na prošlu godinu, dok je eurozona zabilježila pad.

Klirinški depozitar razvija sustav koji će domaćim ulagačima omogućiti posudbu dionica i zaradu na padu cijena, dok istodobno bilježi rast broja malih računa građana.