Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj drugi je mjesec zaredom skliznuo – u veljači je pao za 0,4 boda na 105,9 bodova, najnižu razinu od rujna prošle godine.
Najveći uteg bile su industrija i usluge:
- Industrijski podsektor potonuo je za 1,6 bodova jer menadžeri izvješćuju o slabijim knjigama narudžbi i lošijem trendu proizvodnje u protekla tri mjeseca. Ipak, u idućem razdoblju očekuju oporavak i više izvoza.
- Uslužni sektor zabilježio je minus od 0,8 bodova. Tvrtke su bolje ocijenile nedavno poslovanje, ali prognoziraju slabiju potražnju.
- Građevinarstvo je također kliznulo (-0,5 bodova); narudžbe su skromnije, iako su trenutačne aktivnosti ocijenjene povoljnije nego u siječnju.
Svijetla točka bila je maloprodaja s rastom od 2,5 boda: trgovci su znatno optimističniji glede budućeg poslovanja i procjenjuju bolji promet posljednjih mjeseci.
Raspoloženje potrošača blago je popravilo ukupnu sliku ( +1 bod). Građani ipak vide slabiju opću gospodarsku situaciju, ali vlastite financije ocjenjuju boljima, planiraju veće kupnje i jaču štednju.
Poslodavci planiraju „stisnuti kočnicu” pri zapošljavanju – indeks EEI pao je za 0,9 bodova – dok je neizvjesnost u poslovanju donekle splasnula (EUI ‑1,7 bodova).
Širi europski kontekst Na razini eurozone i EU-a ESI je u veljači smanjen za 1 bod te sada iznosi 98,3 boda, dodatno se udaljujući od dugoročnog prosjeka. Pad je najizraženiji u uslugama i građevinarstvu.
• Francuska bilježi najveći minus među vodećim gospodarstvima (-2,8 boda), brišući početni optimizam iz siječnja. • Italija je također skliznula (-0,6 boda).
U eurozoni jedini sektor u plusu ostaje maloprodaja; industrija je blago oslabila, a potrošačka očekivanja ostala su gotovo nepromijenjena.