Njemački Upravni sud u Kölnu presudio je da Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) zasad ne smije označiti Alternativu za Njemačku (AfD) kao „potvrđenu desno-ekstremističku” organizaciju.
Presuda je privremena i ostaje na snazi dok ne završi glavni sudski postupak između AfD-a i BfV-a. Time su obavještajnoj službi trenutačno uskraćene proširene ovlasti nadzora koje se primjenjuju na skupine službeno klasificirane kao ekstremističke, a političkim protivnicima stranke otežan je pokušaj njezine zabrane.
Sud je pritom priznao da unutar AfD-a postoje nastojanja „potkopavanja slobodnoga demokratskog poretka”, navodeći zahtjeve za zabranom muslimanskih minareta, javnih poziva na molitvu i nošenja marama u državnim institucijama. Ipak, ocijenio je da cijela stranka nije oblikovana tim stremljenjima do mjere da bi se mogla proglasiti protuustavnom u cjelini.
Su-predsjednica stranke Alice Weidel pozdravila je odluku nazvavši je „velikom pobjedom ne samo za AfD nego i za demokraciju i vladavinu prava”. U objavi na društvenim mrežama dodala je da je presuda „pokvarila planove fanaticima” koji pokušavaju zabraniti AfD.
AfD je osnovan 2013. kao euroskeptična platforma, ali je s godinama skrenuo prema naglašenom nacionalizmu i postavio protuimigracijske poruke u središte svoje politike. Na prošlogodišnjim saveznim izborima osvojio je gotovo 21 % glasova i postao najveća oporbena snaga u Bundestagu.
Današnja odluka, iako privremena, dodatno komplicira napore institucija i političkih stranaka koje nastoje ograničiti utjecaj AfD-a dok se u Njemačkoj raspravlja o granicama slobode političkog djelovanja i zaštite ustavnog poretka.