Francuski predsjednik Emmanuel Macron planira krajem travnja posjetiti Atenu kako bi s grčkom vladom obnovio petogodišnji sporazum o međusobnoj obrambenoj pomoći potpisan 2021. godine, doznaje se iz grčkih diplomatskih izvora.
Sadašnji ugovor istječe ove godine, a Atena ga smatra ključnim sigurnosnim osloncem u osjetljivim odnosima s Ankarom. Turska je više puta poručila da bi širenje grčkog teritorijalnog mora u Egeju smatrala povodom za rat („casus belli”).
-
Što sporazum jamči • Članak 2 predviđa da će „strane pružiti uzajamnu pomoć svim raspoloživim sredstvima, uključujući uporabu oružanih snaga, ako zajednički utvrde da je došlo do oružanog napada na teritorij jedne od njih, sukladno članku 51. Povelje UN-a”. • Glavna odredba neće se mijenjati, navode isti izvori.
-
Osjetljivo pitanje gospodarskih zona • U prvotnom tekstu iz 2021. francusko-grčko jamstvo nije obuhvaćalo isključive gospodarske zone (EEZ). • Izostavljanje EEZ-a izazvalo je negodovanje u Ateni zbog dugotrajnog spora s Turskom oko prava na iskorištavanje podmorja i energetskih resursa u Egeju i istočnom Sredozemlju. • Grčka je uspostavila EEZ sporazume s Italijom i Egiptom, ali ne i s Turskom, koja osporava da grčki otoci mogu stvarati pune zone te nije ratificirala Konvenciju UN-a o pravu mora.
-
Francuska unutarnja politika kao faktor • Macron želi izbjeći da se tema obrambenog pakta pretvori u predizborni spor uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. • Krajnja desnica predvođena Marine Le Pen i dalje prednjači u anketama, a budući sastav Narodne skupštine mogao bi otežati ratifikaciju svakog međunarodnog ugovora.
Ako dogovor bude postignut tijekom Macronova boravka u Ateni, obje vlade nadaju se brzoj ratifikaciji prije nego što francuska politička scena uđe u novu fazu predizborne polarizacije.
