Inflacija u eurozoni pala je u siječnju na 1,7 posto, najnižu razinu u 16 mjeseci, ali Europska središnja banka još ne slavi. Talijanski guverner Fabio Panetta, član Upravnog vijeća ECB-a, upozorava da bi rast cijena mogao skrenuti u bilo kojem smjeru – pogotovo zbog sve jeftinije kineske robe.
„Brojni su čimbenici koji mogu izazvati značajan otklon od naših prognoza”, rekao je Panetta, podsjećajući da ECB za 2026. trenutačno predviđa inflaciju od 1,9 posto, odnosno 2,2 posto kada se izuzmu hrana i energija. Nove službene projekcije stižu u ožujku.
Glavni pritisak prema dolje Panetta vidi u eksploziji uvoza iz Kine: od početka 2024. obujam je skočio 27 posto, dok su se cijene kineske robe povećale samo osam posto. Konkurencija tako već usporava poskupljenja u kategorijama najizloženijima kineskim proizvođačima, a učinak bi, smatra guverner, „mogao postati izraženiji u nadolazećim mjesecima”.
Slabljenju inflacije moglo bi pridonijeti i moguće daljnje jačanje eura prema drugim valutama. S druge strane, Panetta upozorava da bi globalno „cjepkanje” opskrbnih lanaca moglo pogurati cijene naviše – skuplji uvoz, ograničena dostupnost sirovina i reducirani kapaciteti u industriji eurozone ostaju realan rizik.
Zaključak je da ni jedan scenarij nije isključen: inflacija bi, ovisno o dinamici kineskog uvoza i kretanju globalnih lanaca, do kraja godine mogla biti osjetno niža, ali i osjetno viša od sadašnje putanje. ECB zato s posebnom pozornošću čeka ožujak i nove brojke koje će odrediti tempo daljnje monetarne politike.