Udruženje europskih zračnih luka posljednjih je dana otvoreno progovorilo o mogućim nestašicama kerozina već od svibnja, a s njima i o poremećajima rasporeda letova. Tonči Peović, stalni sudski vještak i međunarodni konzultant za zrakoplovstvo, za RTL Danas objašnjava da je prava prijetnja – ne količina, već cijena goriva.
„Nikad se u povijesti nije dogodilo da cijena barela skače ovako brzo”, upozorava Peović. U samo tri tjedna cijena aviogoriva skočila je s 850 na čak 1 800, pa ponegdje i 1 950 dolara po toni. Budući da gorivo čini 25–30 % troškova aviokompanija, svaki novi skok automatski udara na cijenu karata.
Problem je dodatno pojačan praksom da se karte prodaju mjesecima unaprijed, dok nitko ne može procijeniti kolika će biti cijena goriva u trenutku polijetanja. „Zbog neizvjesnosti profitna je marža upitna pa prijevoznici na rizičnijim linijama jednostavno – otkazuju letove”, kaže Peović. Prvi bi na udaru, dodaje, mogli biti regionalni aerodromi koji su ključni za turistička odredišta.
Iako savjetuje putnicima da ulaznice kupuju ranije – računajući na mogućnost povrata novca – Peović ne isključuje nove, do sada neviđene modele prodaje karata: „Ako se neizvjesnost nastavi, vidjet ćemo sustave u kojima se cijena prilagođava gotovo u trenutku polijetanja.”
Utjecaj na Hrvatsku Peović procjenjuje da će Hrvatska imati dovoljno goriva zahvaljujući zalihama i povremenoj preradi kerozina u riječkoj rafineriji. Ipak, naglašava da bi problem mogao nastati ako zrakoplov ne može dopuniti gorivo u stranoj zračnoj luci s koje polijeće prema Hrvatskoj – što bi dovelo do otkazivanja letova i udara na turizam. „Ne bih rekao da utjecaja neće biti; pitanje je samo koliko će kriza potrajati.”
U središtu neizvjesnosti i dalje je Hormuški tjesnac. Stručne procjene govore da bi, i uz trenutačno postignut mir, normalizacija opskrbe potrajala 45–60 dana – od dolaska tankera u rafinerije do distribucije kerozina u spremnike zračnih luka.
Zračnom prometu, koji europskom BDP-u godišnje pridonosi oko 850 milijardi eura, sada prijete poremećaji kakve „dosad nismo vidjeli”. Hoće li se proljetna sezona uspjeti izvući, ovisit će o smirivanju cijene nafte – i o brzini kojom će se nebo ponovno napuniti kerozinom.