Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je ubrzavati krajem prošle godine: prema danas objavljenim revidiranim podacima Eurostata, sezonski prilagođeni BDP u četvrtom tromjesečju 2025. porastao je za 1,4 % u odnosu na prethodna tri mjeseca. Time se Hrvatska svrstala uz Cipar i odmah iza Malte (2,1 %) i Litve (1,7 %), u skupinu najbrže rastućih ekonomija Unije.
Istodobno je gospodarstvo eurozone u prosjeku ojačalo tek 0,2 %, jednako kao i cjelokupna Europska unija. U trećem kvartalu rast je iznosio 0,3 %, odnosno 0,4 %, pa najnoviji podaci pokazuju blago usporavanje na razini bloka, dok Hrvatska bilježi snažan skok s prethodnih 0,4 %.
Najveći pad unutar EU-a zabilježila je Irska (–3,8 %). Rumunjska je, s drugim uzastopnim kvartalnim minusom (–1,9 %), skliznula u tehničku recesiju, dok su Estonija i Luksemburg zabilježili blagi pad od 0,1 %. Austrijsko se gospodarstvo zadržalo na nuli.
Gledano prema cijeloj 2025., BDP eurozone narastao je 1,4 %, a Unije 1,5 %, znatno brže nego godinu ranije (0,9 % odnosno 1,1 %).
Na godišnjoj razini, hrvatski BDP u četvrtom tromjesečju bio je 3,3 % viši nego godinu prije, nakon 2,6-postotnog rasta u trećem kvartalu. Bolje rezultate imale su samo Malta (6,4 %), Cipar (4,5 %) i Poljska (3,6 %), dok je Rumunjska jedina završila u minusu (–1,5 %).
Eurostatovi podaci potvrđuju da je Hrvatska u 2025. ušla u najuži krug zemalja koje pogone rast u Uniji, unatoč općem usporavanju gospodarstva na razini Europe.