ZAGREB – Hrvatski mirovinski fondovi na raspolaganju imaju gotovo 27 milijardi eura aktive, otprilike trećinu domaćeg BDP-a, a dosad su u nacionalno gospodarstvo plasirali 15 milijardi eura. Na poslovnom forumu „Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske”, koji je organizirala Udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine „Prsten”, sudionici su poručili da su fondovi spremni uložiti još više – čim se pojave kvalitetni, profesionalno pripremljeni projekti.
Predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Kristijan Buk podsjetio je da su fondovi već uložili 3,8 milijardi eura u dionice na Zagrebačkoj burzi te naglasio: „Mirovinski fondovi mogu biti još veći partner hrvatskom gospodarstvu, ali samo uz projekte s jasnim investicijskim povratom.” Od države traže predvidljiv regulatorni okvir, standardizirane infrastrukturne projekte i platformu za suulaganja.
Premijer Andrej Plenković odgovorio je da je Vlada izmjenama zakona već „fleksibilizirala pravila” i otvorila „veći manevarski prostor” fondovima: „Praktično imate 30 milijardi eura na raspolaganju, što je ogroman novac, naš je proračun 36 milijardi eura… To su sve dobri načini da novac štediša i dalje bude osiguran, a da se pronađu sredstva za financiranje projekata koji takvu vrstu izvora trebaju.”
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić upozorio je da prilikom slaganja portfelja treba voditi računa o sigurnosti i prinosima, pa projekti „moraju biti kompatibilni standardnoj ulagačkoj logici” fondova. Kao uzor je naveo skandinavske modele investiranja i ocijenio da fondovima treba ponuditi još više prilika.
Čelnik „Prstena” Draženko Mamić istaknuo je područja u kojima vidi potencijal – energetiku, prometnu i digitalnu infrastrukturu, prehrambenu industriju te komunalne i urbane projekte koji izravno podižu kvalitetu života. Pohvalio je sposobnost udruge da okuplja kapital i ideje: u 2024. članice „Prstena” ostvarile su tri milijarde eura prihoda, dobit od 223 milijuna eura i zapošljavaju oko 12 500 radnika.
Zaključak foruma jasan je: kapital postoji, ali čeka projekte s čvrstom strukturom, transparentnim pravilima i održivim povratom. Ako se ti uvjeti ispune, hrvatski mirovinski fondovi spremni su postati još snažniji pokretač rasta domaćeg gospodarstva.
