Inflacija se početkom godine ponovno zahuktala. Državni zavod za statistiku objavio je da su potrošačke cijene u siječnju bile 3,4 % više nego u istom mjesecu lani, gotovo dvostruko iznad prosjeka eurozone od 1,7 %.
Oporba odmah ističe kako domaća stopa „pojede kućne budžete” mnogo brže nego u ostatku monetarne unije, a stručnjaci traže razloge novog skoka nakon kratkog razdoblja smirivanja.
Ekonomist Mladen Vedriš naglašava da se problem ne može svesti na poskupljenje „frizera ili kave”. Pritisak, kaže, dolazi ponajprije iz sektora usluga koje građani ne mogu izbjeći:
„Riječ je o potrošnji koja je neelastična. Hranu ili sirovine možete uvesti, ali usluge ne možete kupiti u inozemstvu – one se obavljaju ovdje i sada.”
Najveće poskupljenje, prema njegovim riječima, bilježe:
- završni građevinski radovi,
- razni popravci i servisi,
- druge lokalne usluge čija se potražnja ne može odgoditi.
Uz to, odlazak kvalificiranih radnika dodatno je pritisnuo tržište. „Smanjena ponuda onih koji pružaju te usluge, uz kontinuiranu potrebu, osobito u građevinarstvu, rezultirala je znatno bržim rastom cijena”, zaključuje Vedriš.
Tako hrvatski potrošači, unatoč blagom europskom smirivanju, i dalje osjećaju ubrzani rast troškova – ponajprije zbog skučenog domaćeg tržišta rada i usluga koje se nemaju gdje „uvoziti”.