ZAGREB – Hrvatsko tržište nekretnina i građevinski sektor ne moraju strahovati od naglog posustajanja ni nakon 2026., uvjeren je sveučilišni profesor i ekonomist Mladen Vedriš. U razgovoru za Hinu poručuje kako će, i nakon što se iscrpe europski fondovi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dovoljno kapitala ostati dostupno – od Europske investicijske banke do redovnih EU programa.
„Na deviznim depozitima građana gotovo je 40 milijardi eura, znači izuzetna kupovna moć“, ističe Vedriš i zaključuje da zbog tolikog novčanog jastuka „silazna putanja cijena stambenog prostora nije izgledna“. Glavni razlog je trajni nesrazmjer između potražnje i ponude, a dodatna je sigurnost to što građani, suočeni s inflacijom iznad europskog prosjeka, i dalje vide opeku kao najbolju zaštitu vrijednosti.
POTENCIJAL ŽELJEZNICE Vedriš smatra da bi gradnja željezničke infrastrukture mogla postati novo uporište građevinske operative. Europa, kaže, gura povezivanje putničkih i teretnih koridora, što Hrvatsku – osobito riječku luku – stavlja u povoljnu poziciju. Predlaže izdavanje dugoročnih državnih obveznica za financiranje tračnica, čime bi se i dio goleme štednje građana preusmjerio iz mirovanja u produktivna ulaganja.
STANOVI KAO SIGURNA LUKA Profesor ne vidi prostor za značajniji pad cijena kvadrata niti u nešto udaljenijem roku. Do 2028. očekuje nastavak rasta, dok bi stariji stanovi mogli kratkotrajno stagnirati – sve dok se ne pojavi „integrator“, model developera koji kupuje cijele zgrade ili kvartove, pa ih temeljito obnavlja i podiže im vrijednost. Taj se pristup, podsjeća, već dokazao u Austriji, Češkoj i Slovačkoj.
RAST UNATOČ MANJEM EU NOVCU Rasplet po završetku NPOO-a, prema Vedrišu, bit će blaži od poslijeratnog zatišja nakon gradnje autocesta. Ključ vidi u kombinaciji: • ulaganja u željeznicu • poticanja stanogradnje kroz izmjene propisa • ciljanog korištenja preostalih i novih europskih izvora
Zaključuje da „snažnije aktiviranje stanogradnje i željezničke mreže jamči ne samo opstanak, nego i jačanje pozicije hrvatske građevine“, dok će golema štednja stanovništva ostati stabilan oslonac visoke potražnje za kvadratima.