Sezonske vremenske prognoze ostaju najslabija karika meteorološkog sustava, dok globalno zatopljenje nastavlja stabilan i ubrzan uspon, upozorava glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.
„Temperature možemo solidno predvidjeti, ali hoće li ljeto ili zima biti kišni ili sušni i dalje je puno teži zadatak”, rekao je Güttler, ističući da nepouzdanost oborinskih prognoza povećava rizik od požara i smanjuje dostupnost vode.
Prema trenutačnim modelima, nadolazeća zima bit će toplija od prosjeka, premda se ne isključuju kratkotrajni prodori hladnog zraka. Upravo su srednje sezonske temperature segment u kojem seizonske prognoze ipak pokazuju relativno dobru preciznost.
Güttler objašnjava da se suvremena meteorologija oslanja na tri vremenska horizonta:
- kratkoročni (do dva dana) i
- srednjoročni (do dva tjedna), čija se točnost stalno poboljšava zahvaljujući sve sofisticiranijim modelima i primjeni umjetne inteligencije,
- te dugoročni, odnosno klimatske projekcije koje sagledavaju promjene u razdoblju od deset pa sve do sto godina i već su ključne za urbanizam, poljoprivredu, energetiku i upravljanje rizicima.
Sezonske prognoze, koje zahvaćaju razdoblje od nekoliko mjeseci, ostaju „u praznom prostoru” između svakodnevne meteorologije i dugoročnih klimatskih projekcija. Premalo su kratke da bi ih vodili stabilni klimatski obrasci, a preduge za preciznost klasičnih sinoptičkih metoda.
Ipak, unatoč tim ograničenjima, trend globalnog zagrijavanja—koji donosi sve veći rizik od ekstremnih vremenskih događaja—ne ostavlja prostora za sumnju: temperature nezaustavljivo rastu, a prilagodba postaje neizbježan zadatak za sve sektore društva.