Američki predsjednik Donald Trump ponovno je zaprijetio uvođenjem visokih uvoznih pristojbi, ovaj put od 30 % na robu iz Europske unije, Kanade i Meksika. Rok za postizanje dogovora s Bruxellesom i Ciudad de Méxicem istječe 1. kolovoza – datum koji sve više izgleda kao presudni test za jedinstvo EU-a.
Prema preliminarnom američkom popisu, nove bi carine pogodile 60 % europskog izvoza u SAD, među ostalim zrakoplove, automobile, alkoholna pića, parfeme, luksuznu robu te prehrambene proizvode poput sira, maslinova ulja i čokolade. Farmaceutska industrija zasad ostaje pošteđena, no Trump je najavio da bi za 12 do 18 mjeseci moglo uslijediti i do 200 % nameta na lijekove.
EU se već pripremila na protumjere. Dva paketa – od 21 milijarde i od 72 milijarde eura – stoje u ladici i mogli bi biti aktivirani ako pregovori propadnu. Francuska zagovara brzu odmazdu, dok se Njemačka zalaže za nastavak razgovora jer na američko tržište plasira robu vrijednu 161 milijardu eura godišnje.
Ključni podaci za najveće izvoznike:
• Njemačka – automobili čine 21 % njezina izvoza u SAD (34 mlrd EUR). Prosječna carina od 30 % mogla bi njezin BDP smanjiti za 0,7 % u dvije godine. • Italija – na američkom tržištu prodaje robe za 64 mlrd EUR; potencijalni udar procjenjuje se na 37,5 mlrd EUR. • Francuska – izvozi 47 mlrd EUR, među ostalim vina i konjake koji nose devet posto prihoda.
Istodobno ostaju na snazi sektorske carine od 25-50 % na automobile, čelik i aluminij, dok će se od 1. kolovoza 50-postotni namet proširiti i na sav uvoz bakra. Visoke cijene bakra već su potaknule preusmjeravanje zaliha u SAD prije nego što novi propisi stupe na snagu.
Ako Washington i Bruxelles do roka ne nađu kompromis, analitičari UBS-a procjenjuju da bi SAD ipak mogao uvesti prosječnu stopu od oko 10 %, a osjetljivim sektorima – automobilskoj, metaloprerađivačkoj i bakrenoj industriji – nametnuti znatno više tarife.
U sjeni transatlantske napetosti EU diversificira izvozna tržišta pa je s Indonezijom potpisala trgovinski sporazum koji otvara prostor od 280 milijuna potencijalnih potrošača. Taj potez Bruxelles vidi kao zalog za smanjenje ovisnosti o američkom tržištu, na kojem neizvjesnost iz dana u dan raste.
