Kućanstva diljem Europe i dalje plaćaju gotovo krizne cijene električne energije, iako su veleprodajne tarife pale. Najnoviji podaci Komisije otkrivaju da je u prvom polugodištu 2025. prosječna cijena električne energije pala tek 0,5 % u odnosu na prethodnih šest mjeseci te ostala „znatno iznad razina prije energetske krize 2022.”.
Istodobno je udio poreza i raznih naknada u prosječnom računu skočio sa 24,7 % krajem 2024. na 27,6 % početkom 2025. Taj rast poništio je korist nižih veleprodajnih cijena pa se, upozorava Bruxelles, kućanstva nalaze na „visokoj energetskoj zaravni”.
Komisija godinama poziva države članice da električnu energiju ne opterećuju trošarinama nalik onima na alkohol i duhan, no oporezivanje je u njihovoj isključivoj nadležnosti. Među državama koje proračun najviše pune kroz račune za struju ističu se Njemačka i Francuska.
„Porezi mogu činiti i do trećine računa za energiju. Smanjenje tih davanja donosi stvarnu, trenutačnu razliku”, poručio je povjerenik za energiju Dan Jørgensen u pismu europskim čelnicima.
Berlin je 2024. od poreza na potrošnju električne energije – uglavnom kućanstava – uprihodio 5,2 milijarde eura. Predizborno obećanje o rezanju tog nameta poslije je povučeno uz obrazloženje da je državna blagajna prazna.
Po apsolutnom iznosu, Nijemci i dalje plaćaju najskuplju struju – oko 385 eura po megavatsatu. Slijede Belgijci s 357 i Danci s 348 eura. Nakon usklađivanja s kupovnom moći, najlošije prolaze Česi (391), Poljaci (350) i Talijani (344 eura po MWh).
Za prosječnu europsku obitelj visoki računi tako ostaju svakodnevica, a bez političke volje za rezanje poreznog tereta „energetska permakriza”, kako je zovu u Bruxellesu, mogla bi se nastaviti.