Američka središnja banka snizila je u srijedu referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na raspon od 3,75 do 4 %. Riječ je o drugom rezanju u ovoj godini koje dolazi u trenutku kada gospodarstvo potresaju dugotrajna blokada savezne vlade i trgovinske mjere predsjednika Donalda Trumpa.
Predsjednik Feda Jerome Powell upozorio je da „nema puta bez rizika” zbog hlađenja tržišta rada i rastućih cijena. Od dvanaestoro članova Odbora, dvoje je glasalo protiv većine: Stephen Miran, nedavno imenovani Trumpov kandidat, tražio je dublje rezanje, dok je Jeffrey Schmid iz kansaskog ogranka Feda zagovarao zadržavanje postojećih stopa.
Powell je naglasio kako su unutar Odbora veće podjele oko poteza koji slijede u prosincu nego oko sadašnjeg smanjenja. „Imamo samo jedan alat. Ne možemo istodobno čuvati i zaposlenost i cijene”, rekao je, istaknuvši da su članovi trenutačno skloniji zaštiti tržišta rada nego suzbijanju inflacije.
Migracijska ograničenja Bijele kuće smanjuju ponudu radne snage, a potražnja je, primijetio je Powell, „pala nešto više od ponude”, što je dodatno potaknulo odluku o rezanju kamata.
Istodobno, blokada vlade otežala je procjenu gospodarskog stanja: Zavod za statistiku rada (BLS) ne objavljuje redovne podatke jer su zaposlenici na prisilnom dopustu. Posljednje izvješće, objavljeno u rujnu, pokazalo je da je nezaposlenost u kolovozu porasla na 4,3 %, najviše od 2021., a broj novootvorenih radnih mjesta pao je za više od 100 000 u odnosu na proljeće. Privatna agencija ADP procjenjuje da je u rujnu sektor privatnih poduzeća ukinuo 32 000 radnih mjesta.
Inflacija se istodobno ubrzava: cijene su u godinu dana porasle za 3 %, što je iznad Fed-ovog cilja od 2 % i najviše od siječnja. Unatoč tomu, većina članova smatra da je slabljenje zapošljavanja veći rizik od življih cijena.
Na pitanje kako bi nastavak blokade mogao utjecati na prosinačku sjednicu, Powell je odgovorio da Fed raspolaže alternativnim pokazateljima, ali je priznao da je „teško reći” kako će izgledati sljedećih šest tjedana.
