Pritisci na rast cijena ponovno su u prvi plan postavili Europsku središnju banku (ECB) i njezinu iduću sjednicu početkom lipnja, na kojoj tržišta sada gotovo pa sigurno računaju s podizanjem ključnih kamatnih stopa.
ECB je na sastanku u travnju zadržao referentne stope na 2 %, 2,15 % i 2,40 %, no niz svježih pokazatelja – od poskupljenja nafte i energije do mogućeg širenja geopolitičkih napetosti – potiče procjene da je kraj razdoblja monetarnog mirovanja vrlo blizu.
Unutar samog Frankfurta sve je više signala kako je dodatno „stezanje" politike na stolu, a najglasniji je bio čelnik Bundesbanke Joachim Nagel, koji smatra da bi se stope trebale korigirati naviše ako se inflacijski izgledi uskoro ne smire.
Što bi to značilo na terenu?
- Prvi bi osjetili poduzetnici: većina se zadužuje po promjenjivoj stopi vezanoj uz euribor, a ta međubankarska referenca odmah prati odluke ECB-a.
- Građani bi zasad bili manje pogođeni jer su stambeni i potrošački krediti u Hrvatskoj dominantno fiksirani ili s odgođenom indeksacijom.
- Bankari koji su prošlog tjedna sudjelovali na konferenciji „Financijsko tržište“ u Opatiji procjenjuju da bi lipanjsko povećanje iznosilo oko 0,25 postotnih bodova, uz mogućnost još ponekog poskupljenja do kraja godine.
Zbog toga financijski savjetnici poduzećima savjetuju da, ako planiraju novo zaduženje ili refinanciranje, „uhvate“ postojeće uvjete dok su još povoljni. Nakon više od godinu dana relativnog zatišja, cijena novca za realni sektor mogla bi već ovoga ljeta zakoračiti u višu brzinu.
Hoće li inflacijski podaci u posljednjim tjednima pred sastanak ipak ponuditi iznenađenje i odgodu zahvata, ovisit će prije svega o kretanju energenata i globalnim političkim napetostima. Za sada, međutim, bazni scenarij financijskih tržišta glasi – pripremite se na skuplje kredite.