Inflacija se formalno smirila, ali osjećaj skupljeg života među građanima ne jenjava.
Prema analizi izv. prof. dr. sc. Željka Bogdana s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj 2024. iznosila je 3,0 %. Godinu prije cijene su rasle 3,7 %, što su – u svjetskim razmjerima – i dalje umjerene vrijednosti. Unatoč tome, mnogi imaju dojam da im današnjih 20 eura „nestane“ brže nego nekadašnjih 150 kuna.
Bogdan podsjeća da je između 2014. i 2020. inflacija bila izuzetno niska, čak i negativna. Usporedba s tim razdobljem pojačava današnji osjećaj poskupljenja: isti iznos novca pokriva manje troškova nego što smo navikli.
Primjer iz svakodnevice ilustrira razliku: kava s mlijekom i mineralna voda u kafiću izvan užeg centra Zagreba sada stoji oko 6 eura, odnosno 45 kuna. Iako postoje važniji proizvodi za usporedbu, simbolička potrošnja u ugostiteljstvu brzo otkriva koliko su se cijene realno pomakle.
Materijalna komponenta životnog zadovoljstva, ističe ekonomist, ovisi i o primicima i o troškovima. Dok nominalne plaće lagano rastu, stvarna kupovna moć uvelike je određena cijenama dobara. Stoga građani – i uz službeno nisku inflaciju – osjećaju pritisak na kućne budžete.
Zaključak profesora Bogdana jednostavan je: razlika između statističkih pokazatelja i „subjektivnog džepa“ nastaje jer se prosječni indeksi ne podudaraju uvijek s osobnom potrošačkom košaricom. Čak i umjerena inflacija može značajno promijeniti percepciju vrijednosti novca ako pogađa proizvode i usluge koje koristimo svakodnevno.