Europska kućanstva u prvoj polovici 2025. osjetila su tek blago olakšanje na računima za energente: cijena plina pala je, dok je struja ostala gotovo nepromijenjena, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
• Plin: prosječna cijena u EU smanjila se 8,1 % – na 11,43 eura za 100 kWh. • Struja: prosjek je ostao na 28,72 eura za 100 kWh (−0,5 %). • Udio poreza i pristojbi porastao je na 31,1 % kod plina i 27,6 % kod električne energije, jer se krizne olakšice postupno ukidaju.
Hrvatska u vrhu po povoljnom plinu Hrvatska kućanstva plaćala su 4,61 eura za 100 kWh plina, što nas svrstava na drugo mjesto najjeftinijih iza Mađarske (3,07 €). Slijedi Rumunjska (5,59 €). Na suprotnom kraju ljestvice su Švedska (21,30 €), Nizozemska (16,17 €) i Danska (13,06 €).
Izraženo standardom kupovne moći, Hrvatska ostaje među najjeftinijima: 6,47 PPS, odmah iza Mađarske (4,43 PPS) i ispred Luksemburga (7,04 PPS).
Struja: stabilna, ali hrvatski računi više nego u susjedstvu Za 100 kWh električne energije hrvatska su kućanstva prema PPS-u plaćala 21,03 eura – manje od EU prosjeka, ali više nego u Sloveniji koja je, nakon najvećeg europskog pojeftinjenja (-13,1 %), postala povoljnija.
Najskuplja struja ostala je u Njemačkoj (38,35 €), Belgiji (35,71 €) i Danskoj (34,85 €), dok su najniže cijene na Malti (12,44 €), u Bugarskoj (13 €) i Mađarskoj (10,40 €).
Velike razlike u trendovima • Plin je najviše poskupio u Estoniji (+23,9 %), Bugarskoj (+23,6 %) i Švedskoj (+20,9 %), a najviše pojeftinio u Sloveniji (-12,7 %), Austriji (-11,5 %) i Češkoj (-10,9 %). • Struja je najviše poskupjela u Luksemburgu (+31,3 %), Irskoj (+25,9 %) i Poljskoj (+20 %).
Iako se cijene energije smiruju u odnosu na 2022., viši udio poreza u konačnim računima znači da se pad tržišnih cijena sporije pretače u kućne budžete. Hrvatska trenutačno profitira od jednih od najnižih cijena plina u Uniji, dok za jeftiniju struju, barem zasad, treba pogledati preko granice u – Sloveniju.