Danska vojna obavještajna služba (DDIS) u godišnjoj je procjeni prvi put navela Sjedinjene Američke Države kao potencijalnu prijetnju, uz Rusiju i Kinu. U dokumentu se upozorava da Washington „gospodarskom i tehnološkom snagom, uključujući prijetnje visokim carinama, nameće svoju volju – čak i saveznicima”, a da se ni mogućnost uporabe vojne sile „više ne isključuje”.
U izvješću se ističe da se „nadmetanje velikih sila sve jasnije seli u Arktik”, područje od posebne važnosti za Dansku zbog autonomnog, ali još uvijek danskog, Grenlanda. Pojačana prisutnost Rusije, Kine i SAD-a ondje, tvrde analitičari DDIS-a, povećava rizik od špijunaže, kibernetičkih napada i pokušaja političkog utjecaja na cijelo Kraljevstvo Danske.
Napetosti s Washingtonom dodatno su porasle nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump više puta pokazao interes za kupnju Grenlanda. Prošle je godine potpredsjednik JD Vance, prilikom obilaska američke baze Pituffik, izjavio da Danska „nije dobro upravljala” tim teritorijem. U kolovozu je navodna američka kampanja utjecaja u Nuuku natjerala Kopenhagen da na razgovor pozove otpravnika poslova SAD-a, a dansko je ministarstvo vanjskih poslova osnovalo poseban „noćni dežur” koji prati Trumpove izjave dok službenici spavaju.
Novo izvješće dolazi nedugo nakon što je Bijela kuća, u nacionalnoj sigurnosnoj strategiji koju je potpisao Trump, ustvrdila da Europi u sljedeća dva desetljeća prijeti „civilizacijsko brisanje” zbog migracija i daljnje integracije EU-a te pozvala na „kultiviranje otpora” tom smjeru.
Unatoč oštroj retorici, ravnatelj DDIS-a Thomas Ahrenkiel naglašava da je SAD i dalje „najbliži danski saveznik” i „jamac europske sigurnosti” kroz NATO i nuklearni kišobran. No dokument upozorava da bi neizvjesnost oko američke uloge mogla potaknuti Rusiju na jačanje hibridnih operacija protiv Saveza. "Vojna prijetnja Rusije prema NATO-u raste, iako trenutačno ne postoji izravna opasnost od klasičnog napada na Dansku", stoji u izvješću.
Zaključak DDIS-a jasan je: Danska se suočava s „najozbiljnijim sigurnosnim izazovima u posljednjih mnogo godina”, a strateški trokut Washington-Moskva-Peking – osobito na zaleđenom sjeveru – Dansku i njezin suverenitet nad Grenlandom smješta u samo središte nove geopolitičke utakmice.
