Hrvatska bi, prema najnovijim procjenama, do 2035. trebala pronaći čak 300 tisuća dodatnih radnika kako bi nastavila sadašnji tempo gospodarskog rasta i izbjegla usporavanje bruto domaćeg proizvoda.
• Povrat olakšica za mlade radnike
Stručnjaci zagovaraju povrat poreznih i parafiskalnih olakšica za zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina. Posebno ističu ukidanje oslobođenja poslodavaca od doprinosa za zdravstveno osiguranje za tu skupinu, opisano kao „vrlo preciznu mjeru poticanja zapošljavanja mladih”. Smatra se da bi ponovno uvođenje takvih poticaja smanjilo trošak prvog zaposlenja i ubrzalo prijelaz iz obrazovanja na tržište rada.
• Tko je još dostupan na tržištu?
Kada se zbroje svi trenutačno zapošljivi i oduzmu teže zapošljive osobe, procjenjuje se da je u zemlji preostalo tek oko 50 tisuća ljudi koji bi u kratkom roku mogli ući na tržište rada. To je daleko od potrebnih 300 tisuća, pa gospodarstvo već sada sve više ovisi o uvozu radne snage.
• Bliže prosjeku Europske unije, ali uz upozorenja
Hrvatska je prošle godine dosegla 77 % prosječnog BDP-a po stanovniku u Europskoj uniji, čime se približila simboličnoj granici od 80 %. Istodobno je stopa zaposlenosti porasla na rekordnih 68,8 %, dok je 2015. iznosila 59 %. Analitičari napominju da će „do vrha biti lakše stići nego ondje ostati” upravo zbog nedostatka radne snage, koji bi mogao zakočiti daljnji rast nakon što zemlja ostvari 80 % prosjeka EU-a.
Zbog demografskog pada i iseljavanja, pitanje tko će „povući” hrvatsko gospodarstvo prema toj i višoj razini ostaje ključno. Bez brzih reformi i privlačenja novih radnika – kako domaćih tako i stranih – upozorenje o 300 tisuća potrebnih zaposlenika moglo bi se vrlo brzo pretvoriti u kočnicu razvoja.