Novi prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima, koji Ministarstvo financija upućuje u saborsku proceduru, spaja dosadašnja dva zakona – o stambenim i ostalim potrošačkim kreditima – u jedinstveni okvir i postrožuje svaku fazu: od oglašavanja do odobravanja zajma.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule pojašnjava da se „posao potrošačkog kreditiranja“ definira kao samostalna gospodarska djelatnost, ali uz oštriji regulatorni nadzor. Hrvatska narodna banka postaje glavno nadzorno tijelo i, kako je rekao, imat će obvezu „sve, koji bi pokušali zaobići zadani okvir, nudeći kredite bez odgovarajuće licence, prijaviti DORH-u“.
Ključne novosti • Pooštreni uvjeti oglašavanja brzih zajmova i online kredita, uz posebnu kontrolu prekograničnih ponuda. • Procjena kreditne sposobnosti mora spriječiti situacije u kojima bi mjesečna rata bila nerazmjerna prihodima potrošača. „Banka prilikom procjene kreditne sposobnosti mora voditi računa da građane ne dovodi u okolnost da rate ne mogu otplaćivati“, naglašava Bule. • Uvodi se preventivno savjetovanje o dugu pri Financijskoj agenciji (Fina) kako bi se spriječila prezaduženost. • Pravo na „zaborav“ onkološke bolesti skraćuje se na deset godina. Ako je liječenje završilo prije 11 godina, podatci se ne smiju uzimati u obzir prilikom izračuna police osiguranja vezane uz kredit.
Zaštita, a ne zabrana Bule odbacuje tvrdnje da će pristup kreditima biti otežan: „Postoji cijeli niz osiguranja u novom zakonu koji štite naše građane.“ Naglasak je, kaže, na prevenciji, financijskoj pismenosti i sprječavanju drastične prezaduženosti, a ne na uskraćivanju zaduživanja onima kojima je to održivo.
Uz najavu zakona, Ministarstvo je izvijestilo i o interesu građana za novo izdanje trezorskih zapisa – do ponoći prvoga dana zabilježeno je više od 19 tisuća ponuda ukupne vrijednosti preko 900 milijuna eura.