Cijena nafte koja se zadržava oko 100 USD po barelu mogla bi europske vozače stajati dodatnih 55 mlrd. € godišnje, procjenjuje think-tank Transport & Environment (T&E). Računica znači prosječno 220 € više po svakom automobilu, a oni koji prelaze veće kilometraže bili bi izloženiji još izraženijem udaru na kućni budžet.
Sličan pritisak osjete i Britanci: prema izračunu Energy and Climate Intelligence Unita (ECIU) vozač koji u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnje prijeđe oko 8 000 milja platio bi 140 £ više nego početkom ožujka, prije nego što su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran.
Električni automobili još su jeftiniji Analitičari podsjećaju da su električni automobili i prije ovog poskupljenja bili znatno jeftiniji za pogon od benzinskih i dizelskih. U Ujedinjenom Kraljevstvu prosječna godišnja ušteda iznosila je oko 870 £, a s naftom po 100 USD skače na više od 1 000 £. Na 7,7 milijuna električnih vozila koliko ih trenutačno vozi po cestama EU-a to znači uštedu od otprilike 40 mil. € dnevno, navodi T&E.
Tko profitira od šokova Cijene nafte iznad 100 USD iznimno su unosne za naftne kompanije i izvoznike fosilnih goriva. Pet najvećih dioničarski kontroliranih kompanija – BP, Shell, TotalEnergies, Chevron i ExxonMobil – 2022. su na toj razini cijene zajedno zaradile gotovo 200 mlrd. USD dobiti. Šire gledano, globalna naftno-plinska industrija već pola stoljeća u prosjeku zarađuje oko 1 bilijun USD čistog profita godišnje, a u razdobljima visokih cijena još i više.
U Europskoj uniji je za rekordne 2022. i 2023. djelomično uvedena regulacija izvanrednih profita, no taj se mehanizam u međuvremenu ugasio. T&E upozorava da bi ga trebalo brzo reaktivirati ako se skupe cijene energije zadrže. U Ujedinjenom Kraljevstvu izvanredni porez i dalje postoji, a ekonomisti upozoravaju da bi njegovo ublažavanje malo značilo vozačima koji već trpe cjenovni šok.
Opasnost propuštene tranzicije „Europa ovisi o uvozu nafte i svaki globalni potres diže nam cijenu goriva”, ističe Antony Froggatt iz T&E. „Ako ne prekinemo s fosilnim gorivima, pritisak na kućanstva i gospodarstvo neće prestati. Prioritet moraju postati električni automobili, dizalice topline i obnovljivi izvori energije.”
Colin Walker iz ECIU-a dodaje da nova kriza „bolno podsjeća na skok cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu” i pokazuje da „vrtlarenje po Sjevernom moru neće učiniti ovakve šokove podnošljivijima za britanske vozače”.
Procjene Transition Security Projecta govore da je energetski potres iz 2022. EU i Ujedinjeno Kraljevstvo već koštao oko 1,8 bilijuna USD. Službeni britanski savjetnici za klimu pak tvrde da bi postizanje neto nule do 2050. stajalo manje od jednog ovakvog naftnog šoka — i pritom smanjilo buduću izloženost divljim oscilacijama cijene fosilnih goriva.
Froggatt zato upozorava: „Povlačenje mjera za ispunjenje klimatskih ciljeva, primjerice odgoda zabrane prodaje automobila na fosilna goriva 2035. ili usporavanje uvođenja europske cijene ugljika na grijanje i goriva, samo nas čini ranjivijima.”