Na televizijskoj raspravi o posljedicama poskupljenja energenata poljoprivrednici, trgovci gorivom i državni dužnosnici složili su se u jednom: pritisak na selo i ribarstvo rapidno raste, a lanac opskrbe već pokazuje pukotine.
Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, upozorio je da je „došao nesrazmjeran skok cijena mineralnih gnojiva”. Prije samo deset dana ratari su, kaže, pokušali naručiti proljetne količine, ali su dobili odgovor da gnojiva trenutačno nema na skladištu. Kada su ponude ipak stigle, bile su – znatno skuplje. Istodobno kukuruz na tržištu postiže tek oko 180 eura po toni, što, uz prosječan prinos, jedva pokriva troškove proizvodnje.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo pozvao je na „hladnu glavu” i istaknuo da Vlada cijenu plavog dizela drži na 0,89 eura po litri. Ove je godine za poljoprivrednike i ribare predviđeno 231 milijun litara tog goriva, no potražnja je skočila pa se na nekim postajama uvode dnevna ograničenja kako bi se gorivo ravnomjerno raspodijelilo. „Ne očekujemo dramatična povećanja cijena hrane”, poručio je Beljo i dodao da ne prijete nestašice.
Na terenu, međutim, slika je manje optimistična. Boris Podobnik, predsjednik Udruge malih distributera goriva, tvrdi da su mali prodavači prisiljeni plavi dizel nuditi ispod nabavne cijene — gubitak iznosi oko deset centi po litri. „Praktički morate gubiti kada prodajete plavi dizel. Kakav morate biti altruist i patriot da to radite?”, upitao je. Kao rješenje navodi prostor u poreznoj politici: spuštanje PDV-a na minimalnih 15 posto, dok bi trošarine ostale na propisanih 33 posto. Država je već rezala trošarine, no rast maloprodajnih cijena kroz PDV, kaže, nadoknađuje dio proračunskih minusa.
Probleme oskudice goriva osjećaju i ribari. Prema riječima Dalibora Kratohvila, predsjednika Hrvatske obrtničke komore, veliki koćarice dnevno troše 500 do 600 litara, a na pumpama im se ponekad odobri tek oko 200 litara. Cijena ribe za sada miruje unatoč skoku dizela s 80 na 89 centi, no dodatni rast mogao bi se brzo preliti na tržnice.
Pranjić upozorava da je dio gnojiva proizveden u vrijeme nižih cijena plina, pa današnje višestruko veće ponude stvaraju nepotreban inflatorni pritisak. „Na kraju će to platiti potrošač”, tvrdi, dok Beljo uzvraća da država prati kretanja i da prostora za paniku nema.
Dok ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku remete lance opskrbe, hrvatska poljoprivreda hvata balans između skupljih inputa i jeftinih otkupnih cijena. Hoće li vladine mjere i međusobna solidarnost biti dovoljni da se održi proizvodnja — ovisit će o tome koliko brzo tržišta energenata pronađu novu stabilnost.