Hrvatska narodna banka od 1. srpnja primjenjuje znatno strože uvjete za zaduživanje građana, a prve reakcije pokazuju da su posebno pogođeni mladi koji tek pokušavaju riješiti stambeno pitanje.
Prema novim propisima, omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije prelaziti 45 % kod stambenih kredita i 40 % kod ostalih potrošačkih zajmova. Istodobno, iznos kredita ne može biti veći od 90 % procijenjene vrijednosti nekretnine koju građanin stavlja pod hipoteku (LTV ograničenje).
HNB je dodatno skratila maksimalna razdoblja otplate: stambeni i ostali krediti osigurani nekretninom ograničeni su na 30 godina, dok se za nenamjenske kredite bez hipoteke rok skraćuje na 10 godina.
Bankama je ostavljen manevarski prostor za iznimke – do 20 % stambenih kredita i 10 % ostalih mogu se odobriti izvan DSTI ograničenja, a do 20 % ukupnih kredita i izvan LTV-a – no tek na temelju vlastite procjene rizika.
Na društvenim mrežama odmah su se pojavile primjedbe. Jedan korisnik Reddita opisao je konkretan udar na svoju kućnu ekonomiju: „Meni je značajno pala kreditna sposobnost, imam ušteđevine, ali mi je razlika od prije mjesec dana u ponudi banke nekih 60 tisuća eura, ne znam kako bi ovi uvjeti mogli pomoći mladima.”
Neki se pitaju i kako se uopće kvalificirati za povoljniju, „iznimnu” kategoriju od 20 % kredita koju banke smiju ponuditi. Stručnjaci napominju da će presudnu riječ imati procjena rizika i stabilnosti primanja svakog pojedinog klijenta.
HNB je u ranijem priopćenju poručio da želi „spriječiti prekomjerno zaduživanje” i povećati otpornost financijskog sustava. No, sudeći po prvim reakcijama, cilj stabilnosti mogao bi se sukobiti s potrebama generacije koja stambeni kredit vidi kao jedini put do vlastitog doma.