# hrvatska-narodna-banka

Statistika pokazuje da 60 % stranih ulaganja u Hrvatskoj odlazi u financije, nekretnine i trgovinu, dok proizvodnja dobiva tek 19 %. Ekonomisti tvrde da građanski otpor projektima nije iracionalan, nego reakcija na pogrešnu strukturu kapitala.

Jedinstveni zakon donosi stroži nadzor, obvezno savjetovanje o dugu i desetogodišnje pravo na zaborav onkološke bolesti.

Jedinstveni zakon pooštrava zaštitu korisnika kredita, dok izmjene poreznih pravila donose dvostruku olakšicu za sponzorstva i preciznije oporezivanje fondova.

Lokalne i državne vlasti serijom novih nameta pogurale su rast cijena u Hrvatskoj, dok globalni skok nafte i obnovljeni rast cijena hrane prijete dodatnim ubrzanjem inflacije.

Podaci HNB-a otkrivaju kako su stroža pravila kreditiranja obuzdala rast zaduživanja i svela udio loših zajmova na najmanju razinu otkako se vodi statistika.

Prvi podaci nakon HNB-ovih makrobonitetnih mjera otkrivaju pad broja novih kredita, prepolovljenje najrizičnijih zajmova i povijesno nisku razinu nenaplativih potraživanja.

Nagli rast cijena nafte zbog širenja sukoba na Bliskom istoku tjera Hrvatsku narodnu banku na upozorenje: inflacija bi od proljeća mogla biti znatno viša od ranije predviđene.

Rekordne doznake hrvatske dijaspore iz Njemačke prate sve veće iznose koje strani radnici iz Hrvatske šalju kući, pri čemu Nepal prvi put prima više novca nego susjedna Srbija.

Središnja banka u novom izvješću ističe brzi rast cijena stanova i kredita, upozoravajući da geopolitičke napetosti mogu pojačati rizike za domaći financijski sustav.

Banke tvrde da ne diskriminiraju po profesiji, ali klijenti s promjenjivim prihodima moraju dostaviti više dokaza o stabilnosti, posebno nakon pooštravanja regulative 2025.

Pogledajte koliko će radnici državnih tvrtki ove godine dobiti na ime uskrsnice.

Saborska većina odbila je sve oporbene amandmane na prijedloge zakona o političkom oglašavanju, bankama i predškolskom odgoju.

Usporavanje rasta i uporna inflacija otežavaju stvaranje hitne pričuve, a podaci otkrivaju da Hrvati štede znatno manje od europskog prosjeka.

Bivši ministar gospodarstva upozorava da HNB ne ispunjava zakonski cilj obuzdavanja inflacije, a domaća industrija slabog je kapaciteta odgovoriti na rastuću potražnju, što plaće čini preniskima u odnosu na cijene.

Lalovac i Ledenko prozivaju Vladu i HNB zbog tvrdokorne inflacije, skupljih usluga i neučinkovitih poticaja.