Početak nove godine tradicionalno potiče razmišljanja o osobnim financijama, a 2026. to čini još hitnijim zbog izazovnih gospodarskih kretanja. Prema najavama Europske komisije i Hrvatske narodne banke:
- rast BDP-a Hrvatske trebao bi dosegnuti najviše 2,9 %;
- inflacija bi, unatoč padu u odnosu na prethodne godine, mogla ostati oko 2,8 %.
Takva kombinacija znači da će realna kupovna moć građana uglavnom stagnirati: plaće rastu, ali gotovo jednako brzo rastu i troškovi života. U praksi to otežava stvaranje čak i skromne financijske rezerve od 1.000 eura.
Dodatno zabrinjava i razina štednje. Eurostat bilježi da je prosječna stopa štednje kućanstava u Europskoj uniji oko 14,5 %, dok je u Hrvatskoj približno 9 %. Time se Hrvatska svrstava među članice s najnižom sklonosti štednji.
Zbog toga sve veći dio financijske sigurnosti ovisi o osobnim odlukama. Stručnjaci savjetuju postavljanje jasnih ciljeva, strože praćenje troškova i automatiziranu uplatu na štedni račun kako bi se, unatoč skromnim makroekonomskim prognozama, do kraja godine ipak prikupila osnovna hitna pričuva od barem 1.000 eura.