Stručnjaci upozoravaju da bi moguća i dugotrajna blokada Hormuškog tjesnaca mogla pokrenuti dotad nezapamćenu prehrambenu krizu. Taj uski morski prolaz nije samo glavno odredište tankera s naftom nego i ključna ruta za isporuku plina, osnovne sirovine u proizvodnji amonijaka i uree – dvaju temeljnih sastojaka mineralnih gnojiva.
• Prirodni plin iz Katara, Saudijske Arabije i drugih zaljevskih država pretvara se u amonijak i ureu, a upravo te zemlje isporučivale su oko 50 % svjetske proizvodnje dušičnih gnojiva. • Nedavni iranski napad na katarsku plinsku infrastrukturu već je smanjio isporuke za oko 17 %; potpuna blokada prolaza mogla bi paralizirati cijeli sektor petrokemije.
Agronom Saša Karić slikovito objašnjava što bi to značilo za poljoprivredu: „Umjesto pet do osam tona pšenice po hektaru, bez umjetnih gnojiva skidali bismo tek jednu ili dvije tone. To je katastrofalan scenarij.”
Pad prinosa od 40 do 50 % nije jedina posljedica. Ako amonijak i urea ne stignu do proizvođača:
- Siromašne zemlje koje uvoze žitarice – Etiopija, Somalija i druge – riskiraju nestašicu osnovnih namirnica.
- Bogatije države mogle bi hranu nabavljati, ali po višestruko većim cijenama; poskupjeli bi kruh, tjestenina i meso.
- Stočarstvo bi trpjelo posredno jer bi Brazil kao najveći izvoznik soje ostao bez dovoljno gnojiva, a sojina sačma ključni je proteinski dodatak za perad, svinje i goveda. „Bez sačme bismo svinje tovili više od godinu dana, kao prije stotinu godina”, upozorava Karić.
Posljedice za Hrvatsku
Hrvatska proizvede dovoljno žita za vlastite potrebe, ali domaća Petrokemija ne radi uvijek punim kapacitetom, pa su proizvođači oslonjeni na uvoz. U slučaju svjetskog deficita gnojiva, cijena domaće pšenice, kukuruza i uljarica bi naglo porasla. Kako je Hrvatska dio zajedničkog europskog tržišta, strani kupci mogu bez ograničenja kupovati naše ratarske proizvode, što bi dodatno potaknulo rast cijena.
Domino-efekt obuhvatio bi i druge poljoprivredne troškove, od plavog dizela do stočne hrane, pa bi ionako osjetljiva domaća poljoprivreda trpjela dvostruki udar – skuplje inpute i neizvjesno tržište.
Stručnjaci stoga pozivaju na pravodobno osiguravanje zaliha gnojiva i diverzifikaciju dobavnih pravaca prije nego što "usko grlo" u Perzijskom zaljevu postane okidač globalnog sloma sustava prehrane.