Gotovo 200 tisuća ljudi u Hrvatskoj i dalje živi s blokiranim računima, a dug koji ih opterećuje premašio je 4,2 milijarde eura, pokazuju najnoviji podaci Fine.
Blagi skok u veljači
• U veljači je evidentirano 197,6 tisuća blokiranih građana – nešto više nego mjesec dana ranije. • Ukupni dug porastao je 0,4 % u odnosu na siječanj te 3 % u odnosu na isti mjesec 2025. • Glavnica duga iznosi 3 milijarde eura, dok se još 1,2 milijarde odnosi na kamate.
Tko najviše potražuje
Banke i ostale financijske institucije drže najveće tražbine – oko 717 milijuna eura. Najveći broj ovrha, međutim, vezan je uz manje iznose za telekom usluge i komunalije.
Dugotrajni dužnici dominiraju
Više od 148 tisuća ljudi (75,3 % svih blokiranih) u neprekidnoj je blokadi dulje od godinu dana. Na tu skupinu otpada 92,6 % ukupnog duga.
Koncentracija duga
• Samo 1 % blokiranih duguje više od 132.723 eura, ali taj mali krug pokriva čak 54 % ukupnog iznosa. • Najbrojniji su građani s dugom manjim od 1.327 eura.
Zamoreni sustav
Ukupan broj blokiranih kreće se oko 200 tisuća još od 2018., kada je država izvan snage stavila dio nenaplativih ovrha. Šest godina poslije struktura se nije bitno promijenila: stari, visoki dugovi i dalje opterećuju većinu blokiranih, a sustavno rješenje za dugotrajne blokade još uvijek nije na vidiku.