Inflacija u Hrvatskoj više nije „rezervirana“ samo za hotelijere i ugostitelje koje se mjesecima javno prozivalo. Od početka godine ključno žarište rasta cijena postala je sama država – i lokalna i središnja – koja je pokrenula niz poskupljenja čiji popis prosječan građanin jedva prati.
• Lokalni val poskupljenja
– komunalne naknade, odvoz otpada, vodoopskrba, smještaj u domovima za starije i najavljeni porez na nekretnine rastu diljem zemlje.
– U nekim gradovima naknada za komunalu skočila je i do 265 %. Riječka gradonačelnica Iva Rinčić pojašnjava da se tarife nisu mijenjale od 2022., dok su troškovi održavanja grada značajno porasli.
• Središnja država također diže cijene
– skuplje police dopunskog zdravstvenog osiguranja
– više poštanske tarife još od prosinca
– najavljeno povećanje sudskih pristojbi
– viša naknada u sklopu obveznog tehničkog pregleda vozila
– trošarine na cigarete uvećane za 0,20 eura po paklici
– veći računi za struju zbog smanjenih državnih subvencija
Unatoč toj "ofenzivi" državnih cjenika, ministar financija Tomislav Ćorić ponovo je uputio prst krivnje prema hotelima i kafićima. Isti je ministar prije mjesec dana priznao da dio rasta dolazi upravo iz – komunale na koju Vlada „nema ingerencije“.
• Šira slika: usluge nisu samo turizam
Sektor usluga obuhvaća i telekomunikacije, IT, leasing, izdavaštvo, produkciju filmova, putničke i zaštitarske agencije… No javna rasprava i dalje se vrti oko plaća za kavu i hotelski doručak.
• Geopolitika gura cijene nafte
Napetosti nakon američko-izraelskog napada na Iran već su podigle cijenu dizela za oko 20 % u svega nekoliko dana. Ako gorivo koje pokreće transport nastavi divljati, novi inflacijski val mogao bi zahvatiti čitav svijet – pa i Hrvatsku. Europska središnja banka procjenjuje da bi u tom scenariju inflacija u eurozoni ponovno ubrzala, a gospodarstvo usporilo, što odgađa povratak na ciljanu stopu od 2 %.
• Hrana ponovno poskupljuje
Hrvatska narodna banka bilježi da se u veljači rast cijena hrane opet zahuktao. Hrvatsko društvo za zaštitu potrošača već je sredinom veljače izmjerilo skok „košarice za preživljavanje“ – osnovnih namirnica i potrepština – za oko 2 %.
Ako se kriza na Bliskom istoku produbi, skupa večera na obali mogla bi postati najmanja briga potrošača: troškovi goriva i hrane prijete pokrenuti novu spiralu inflacije u kojoj je uloga države, zasad, više nego vidljiva.