Njemačko gospodarstvo ponovno je suočeno s paradoksom: dok kronično nedostaje radne snage, sve veći broj zaposlenika iz članica Europske unije nakon nekoliko godina rada odlučuje spakirati kofere. Novo istraživanje njemačkog Ministarstva rada upozorava da se iseljavanje, osobito iz srednje i istočne Europe, pretvara u trend koji ugrožava ključni oslonac tamošnjeg tržišta rada.
„Ne možemo si priuštiti da izgubimo trećinu građana EU zbog loših uvjeta”, poručila je u Berlinu povjerenica savezne vlade za integraciju Natalie Pawlik predstavljajući rezultate studije. Podaci pokazuju da značajan dio radnika EU odlazi još unutar prvih četiri godine, i to upravo u vrijeme kada se Njemačka bori s rekordnim manjkom kvalificirane radne snage.
- Više od 260 000 radnika nedostaje samo u deset najpogođenijih sektora, najviše u zdravstvu, građevinarstvu i javnim službama.
- U zdravstvenom sustavu upražnjeno je oko 46 000 mjesta, što već sad produljuje liste čekanja.
- Demografski pritisak raste jer se generacija baby-boomera masovno umirovljuje.
Sve manje Hrvata u Njemačkoj
Trend se posebno vidi kod hrvatskih državljana. Prema službenoj statistici, u Njemačkoj danas živi oko 426 000 Hrvata, no priljev rapidno slabi:
-
- u zemlju je stiglo više od 33 000 Hrvata;
-
- taj se broj prepolovio na 14 700;
- istodobno je gotovo 24 000 Hrvata napustilo Njemačku, pa je prvi put zabilježen negativan migracijski saldo od ulaska Hrvatske u EU.
Zaokret se objašnjava smanjenjem razlike u plaćama i rastom troškova života. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj narasla je na oko 1 360 eura, dok tipičan radnik u Njemačkoj danas prima oko 2 850–3 200 eura. Kad se uračunaju visoke stanarine – najam jednosobnog stana u većim njemačkim gradovima često prelazi 1 000 eura – te skuplji vrtići i usluge, mnogi zaključuju da stvarna kupovna moć više nije dvostruko veća.
Iseljeničke dvojbe otežavaju i drugi faktori: složena birokracija, sporo priznavanje kvalifikacija, ograničene mogućnosti napredovanja, ali i osjećaj nepripadanja. Gotovo 39 % ispitanih EU građana izjavilo je da se u Njemačkoj ne osjeća ugodno, a gotovo polovica doživjela je diskriminaciju na poslu.
„Biram Hrvatsku” nudi 7 000 eura za povratak
Dok Berlin traži način kako zadržati radnike, Zagreb pokušava privući povratnike. Program „Biram Hrvatsku”, koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, nudi jednokratnu potporu od 7 000 eura hrvatskim državljanima koji su najmanje godinu dana radili ili studirali u inozemstvu te se odluče vratiti i pokrenuti posao u slabije razvijenim dijelovima zemlje. Oni koji se iz razvijenijih dijelova Hrvatske sele u depopulirane regije mogu dobiti 3 500 eura.
Korisnici potpore moraju održati poslovanje najmanje dvije godine; u protivnom su dužni vratiti sredstva sa zateznim kamatama. Vlada time želi revitalizirati područja poput Slavonije, Like, Banovine i dalmatinskog zaleđa te ublažiti negativne demografske trendove koji su i dalje jedan od glavnih motiva za odlazak.
Zaključak
Njemačka se nalazi u utrci s vremenom: manjak radnika eskalira upravo kad EU doseljenici, uključujući Hrvate, sve češće biraju povratak ili preseljenje drugdje. Bez bržeg priznavanja diploma, jeftinijeg stanovanja i boljeg društvenog okruženja, najveće europsko gospodarstvo riskira produbljivanje kadrovskog jaza – a to bi, kako upozoravaju stručnjaci, moglo zakočiti i oporavak njemačke industrije, usluga i javnog sektora.