Zagreb – Hrvatska će i dalje povećavati izdvajanja za obranu te tako ostati pouzdan saveznik unutar NATO-a, no nastavak modernizacije isključivo kupnjom gotove opreme iz inozemstva više nije održiv, poručuje predsjednik Uprave Agencije Alan Goran Basarac.
Prema njegovim riječima, Hrvatska trenutačno nema kapacitete za proizvodnju borbenih zrakoplova, helikoptera, tenkova, sofisticiranih raketnih sustava, pa čak ni većih bespilotnih letjelica. „Te sustave moramo nabavljati od partnera jer ih sami ne možemo proizvesti”, kaže Basarac, ali naglašava da se istodobno mora graditi domaća industrijska vrijednost.
Basarac ističe da se hrvatsko tržište oružja i opreme ne može osloniti samo na potrebe Ministarstva obrane, Oružanih snaga ili MUP-a:
„Premalo smo tržište da bi unutarnja potrošnja pokrenula snažniji rast. Put vodi kroz razvoj proizvoda koji mogu konkurirati na izvoznim tržištima.”
U tom se kontekstu kao pozitivni primjeri navode:
• Končar – razvija sustave protudronske zaštite i FPV dronove
• Đuro Đaković – postaje ključan za održavanje borbenih vozila Bradley i tenkova Leopard 2
• HS Produkt – plasirao kratku strojnicu Kuna
• Šestan-Busch – lansirao balističku kacigu CROMe, lakšu zahvaljujući kombinaciji dvaju materijala
• DOK-ING – proširio paletu robotiziranih platformi (Komodo, Hystrix, Mangart)
EU se, podsjeća Basarac, više od tri desetljeća „nije ozbiljno bavio obranom”. Tek je nakon 2014. otvorena mogućnost da se europski fondovi koriste i za razvoj obrambenih sposobnosti, dok je novi program EDIP težak svega 1,5 milijardi eura – premalo za strateški skok.
„Za pravu samodostatnost hitno moramo razviti proizvodnju ključnih komponenti za ubojita sredstva – baruta, eksploziva i raketnih goriva. Rat u Ukrajini jasno je pokazao koliko je industrijska baza presudna”, upozorava čelnik Agencije Alan.
Osim streljiva, potencijal leži i u kibernetičkoj sigurnosti te bespilotnim sustavima. Vukovarska Orqa već sastavlja dronove od pretežno domaćih komponenti, a Basarac najavljuje da Agencija Alan radi na nekoliko povjerljivih projekata „koji će biti važni za nacionalnu sigurnost i industriju”.
Zaključno, Hrvatska, smatra Basarac, mora ostati kredibilan kupac tamo gdje nema drugog izbora, ali ambicija mora biti jasna: pretvoriti rastući obrambeni proračun u motor domaćeg izvoza i visokotehnoloških radnih mjesta.