Vojni udari i privremena zatvaranja zračnih luka u Dubaiju, Dohi i Abu Dhabiju u samo su nekoliko sati uzrokovali potpuni putnički kaos u Zaljevu. Deseci tisuća ljudi ostali su blokirani na aerodromima, a hoteli u turističkim megapolovima bilježe nagli pad popunjenosti.
Kako sigurnost postaje glavna briga putnika, potražnja se seli prema geopolitički stabilnijim i bližim odredištima. Statistike pokazuju nagli rast rezervacija za Grčku, Španjolsku, Tursku i Crnu Goru, dok je Hrvatska u toj redistribuciji došla u iznimno povoljan položaj. Kao članica EU-a i NATO-a, te s izvrsnom cestovnom povezanošću s Njemačkom, Austrijom, Slovenijom i Poljskom, zemlja se percipira kao „sigurna luka” u nemirnom okruženju.
No, svaka medalja ima i naličje. Kriza je podigla cijene nafte, a avioprijevoznici već uvode dodatne naknade za gorivo. Poskupljuje i putovanje automobilom, što stvara novi inflacijski val u Europi i smanjuje kupovnu moć ključnih emitivnih tržišta. Hrvatski hotelijeri i ugostitelji suočavaju se s rastom troškova energije i hrane pa moraju odlučiti: podignuti cijene i riskirati usporedbu s cjenovno agresivnijom Grčkom i Španjolskom ili zadržati tarife i prihvatiti tanje marže.
Ravnoteža između viših operativnih troškova i očekivanja gostiju mogla bi presuditi uspjehu turističke sezone 2026. godine. Dok globalna nesigurnost Hrvatsku gura na listu poželjnih destinacija, ekonomski pritisci prijete da dio te prednosti – jednostavno pojedu.