Rastuća inflacija u uslužnom sektoru postaje glavna prijetnja hrvatskom kućnom budžetu. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna stopa potrošačkih cijena u siječnju iznosila je 5 %, no usluge su poskupjele 8,2 % i same čine više od pola ukupnog rasta (2,6 postotnih bodova).
Profesor Ernest Vlačić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci upozorava da cijene usluga već mjesecima rastu dvostruko brže od opće inflacije. Kao ključni okidač navodi nagli val povećanja komunalnih naknada koje su od 1. siječnja skočile primjerice 25 % u Osijeku, Slavonskom Brodu i Belom Manastiru, 45 % u Opatiji, 100 % u Čazmi te čak 182 % u Dugom Selu. Istodobno su skuplji odvoz otpada, usluge Hrvatske pošte, obvezna registracija vozila i dopunsko zdravstveno osiguranje.
Uz komunalne namete, pritisak dolazi iz turizma koji čini 17–20 % BDP-a. „Ako sezona bude izdašna, opet će biti gotovine i cijene usluga će rasti”, kaže Vlačić, podsjećajući da su javne plaće u pet godina porasle 70 %, a privatne tek 15 %, dok doznake iz inozemstva dosežu 7 % BDP-a. Kombinacija povećanih dohodaka, štednje i kredita, tvrdi, stvara "prividnu kupovnu moć" koja napuhuje cijene.
Ministar financija Tomislav Ćorić priznaje da inflacija usluga izmiče kontroli te najavljuje „vrlo inovativne mjere“. Razmatra se usmjeravanje europskih sredstava prema kapitalno intenzivnim industrijama poput visokih tehnologija koje donose dodanu vrijednost, ali ne stvaraju eksplozivan rast plaća. Vlačić, međutim, poručuje da bi sveopće zamrzavanje cijena u turizmu i ugostiteljstvu bilo kontraproduktivno.
Dodatni izazov stiže s umjetnom inteligencijom: analize koje citira Vlačić predviđaju gubitak 140–150 tisuća radnih mjesta među „bijelim ovratnicima“ do 2030. godine. No, oko 60 % tih zaposlenika spremno je na brzu prekvalifikaciju, što bi, preusmjereno prema uslužnim djelatnostima u kroničnom manjku radne snage, moglo olakšati cjenovni pritisak.
Dok energetske cijene ponovno jačaju – inflacija energije skočila je s 2,4 na 5,3 % – hrana pokazuje tek blago ubrzanje (s 5,3 na 5,4 %). Unatoč tome, temeljna inflacija, iz koje su izbačene cijene energije i hrane, nastavila je rast na 4,7 % upravo zbog poskupljenja usluga.
Službene prognoze obećavaju obuzdavanje inflacije do kraja iduće godine, no profesor Vlačić upozorava: bez ciljane politike koja će rješavati strukturni manjak radnika, rast plaća i turistički prihod, "cijene će još rasti".
