Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da je izloženost domaćega financijskog sustava sistemskim rizicima i dalje „umjereno povišena”, pokazuju najnovije Makroprudencijalne dijagnostike objavljene u utorak.
Glavni izvori rizika
- Cijene stambenih nekretnina i dalje ubrzano rastu, potaknute većom zaposlenosti, snažnim rastom plaća, povoljnim kamatama i poreznim poticajima.
- Kreditiranje privatnoga nefinancijskog sektora ne posustaje. U 2025. godini krediti poduzećima porasli su 12,8 %, a kućanstvima 13,1 %, što je znatno više nego godinu ranije (6,7 % odnosno 12,2 %).
- Geopolitička neizvjesnost i napetosti na međunarodnim financijskim tržištima pojačavaju mogućnost iznenadnih korekcija cijena vrijednosnih papira i skupljeg financiranja.
Gospodarska slika
• Unatoč globalnoj nestabilnosti, hrvatsko se gospodarstvo pokazalo otpornim; glavni motor ostaje domaća potražnja, osobito investicije financirane sredstvima Europske unije. • HNB ipak očekuje usporavanje rasta u 2025. zbog slabije osobne potrošnje i nižeg realnog izvoza usluga, ponajprije turizma. • Brzo povećanje plaća prelijeva se iz javnog u privatni sektor, podiže troškove poslovanja i narušava konkurentnost izvoznika, što pogoršava saldo tekućeg i kapitalnog računa.
Stanje bankovnog sustava
„Bankovni sustav i nadalje je visoko profitabilan, uz vrlo nizak udio neprihodonosnih kredita”, navodi HNB. Ipak, s obzirom na rast zaduženosti privatnog sektora i nestabilno geopolitičko okružje, ukupni rizici ostaju povišeni.
Šira prijetnja dolazi s financijskih tržišta: visoke valuacije dionica i uske razlike prinosa između korporativnih i državnih obveznica povećavaju osjetljivost na nagle promjene raspoloženja investitora. Takvi šokovi, upozorava HNB, mogli bi se preliti na hrvatsko gospodarstvo kroz rast tržišne kolebljivosti i skuplji kapital.
Zaključak
HNB poručuje da se stabilnost sustava zasad održava zahvaljujući snažnom domaćem tržištu rada i profitabilnim bankama. No, kombinacija rasta cijena nekretnina, ubrzanog kreditiranja i vanjskih geopolitičkih napetosti zahtijeva pojačan oprez regulatora i banaka kako bi se spriječilo nakupljanje prevelikih cikličkih neravnoteža.