Potražnja za fizičkim zlatom u Hrvatskoj skočila je 50 % u prvim mjesecima 2026., pokazuju podaci Centra zlata. Građani se okreću zlatnicima i polugama kako bi zaštitili štednju od mogućeg novog vala inflacije i gospodarskih potresa.
Geopolitička napetost i energetski šokovi
Najveći pritisak na cijene proizlazi iz geopolitičkih rizika koji, prema najnovijoj analizi londonske financijske grupe HSBC, dosežu najvišu razinu od početka rata u Ukrajini 2022. Poseban je problem Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte i petina prirodnog plina; svaki dulji poremećaj prometa ondje mogao bi naglo podići troškove energenata.
Središnje banke pritom balansiraju između visoke inflacije i povišenih kamatnih stopa. Ako stope ostanu visoke, a rast uspori, svijet bi mogao kliznuti u stagflaciju. Visoka zaduženost, osobito u Sjedinjenim Državama, sužava prostor za dodatno stezanje monetarne politike, a dolar slabi pod pritiskom dedolarizacije.
Novi udar na džepove građana
Europa inflaciju već osjeća: procjena za Hrvatsku u ožujku iznosi 4,8 %, najviše u eurozoni. Istodobno, klasična štednja uz niske kamate sve slabije čuva vrijednost novca, dok burze i kriptotržište bilježe pojačanu nestabilnost. Kraća korekcija cijene zlata stoga je mnogima izgledala kao povoljna ulaznica.
„U vrijeme povećane neizvjesnosti ljudi preferiraju ulaganja u ono što je opipljivo i provjereno, a to su fizički plemeniti metali”, objašnjava ekonomski stručnjak Ivan Lovrinović.
ETF-ovi vezani uz zlato bilježe odljeve, a dio ulagača rasprodaje imovinu radi očuvanja likvidnosti. No fizičko zlato, za razliku od „papirnatog”, postaje sve traženije.
Tisućljetni čuvar vrijednosti
„Zlato već tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši brojne valute koje su propale uslijed inflacije”, podsjeća Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra zlata.
U posljednjih pet godina cijena zlata porasla je gotovo 175 %, a velike investicijske banke poput J.P. Morgana i dalje predviđaju rast. Zato se trenutačni pad cijene među domaćim ulagačima sve češće tumači kao prilika prije eventualnog novog inflacijskog udara.
Nastave li se energetski poremećaji, geopolitička nesigurnost i visoka inflacija, potražnja za zlatom – sudeći prema trendu – mogla bi i dalje rasti.