Najnoviji podaci Eurostata pokazali su koliki je jaz između hrvatske i prosječne europske željezničke infrastrukture.
• Samo 10,5 % hrvatskih pruga ima dva ili više kolosijeka, dok prosjek Europske unije iznosi 40,8 %. • Belgija prednjači s više od 81 % dvokolosiječnih linija, a u Nizozemskoj ih je više od 70 %. • Europski sustav upravljanja vlakovima (ETCS) instaliran je na približno 3 % hrvatske mreže, što državu svrstava među najslabije po stupnju digitalizacije. • Unatoč rastu sigurnosnih standarda i kapaciteta, ukupna europska mreža u posljednja tri desetljeća skraćena je za 7,9 %, dok se brze pruge osobito u Španjolskoj i Francuskoj ubrzano šire.
Hrvatska se nalazi na nekoliko ključnih koridora koji spajaju srednju Europu s Jadranom i jugoistočnom Europom, no većina tih dionica ostala je na jednokolosiječnoj infrastrukturi, što ograničava propusnost i produljuje vrijeme putovanja.
Modernizacija se sve više veže uz europske fondove i projekte unutar Transeuropske prometne mreže (TEN-T), no dosadašnji tempo pokazuje da će, bez odlučnijih ulaganja i brže digitalizacije, Hrvatska i dalje ostajati na sporednom kolosijeku europskih željezničkih ambicija.