Plan uprave Kelnske katedrale da od srpnja uvede naplatu ulaza pokrenuo je žestoke kritike građana i struke. Prema najavi, turisti bi za obilazak gotičkog zdanja plaćali između 12 i 15 eura, dok bi vjernici koji dolaze na misu, paliti svijeće ili moliti u većem dijelu lađe ostali oslobođeni naknade.
Najviše se protivi dugogodišnja voditeljica restauratorskih radova i predsjednica udruge Zentral-Dombau-Verein zu Köln, Barbara Schock-Werner. „Sve što prelazi 10 eura smatram neodgovornim. Ako si ulazak u crkvu mogu priuštiti samo imućni, to je društveno nepravedno”, rekla je za lokalne medije, nazvavši samu odluku „vrlo, vrlo žalosnom”.
Uprava katedrale objašnjava da bez novih prihoda ne može pokriti troškove održavanja koji godišnje dosežu oko 16 milijuna eura. Lani je prihod iznosio nešto manje od 14 milijuna, a manjak se vuče od 2019. Dodatni pritisak stvaraju inflacija i plaće 170 zaposlenika, dok su rezerve iscrpljene nakon pandemije, kada su dulje vrijeme bile zatvorene dotad komercijalno atraktivne tornjeve i riznica.
Dekan Guido Assmann napominje da turisti čine čak 99 % od približno šest milijuna posjetitelja godišnje, pa smatra da bi naplata ulaza bila pravedan način da upravo oni sudjeluju u očuvanju spomenika.
Kelnska katedrala, čija je izgradnja započela 1248. i dovršena 1880., najviša je dvotoranj ska crkva na svijetu te UNESCO-va baština od 1996. Preživjela je teška saveznička bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, a 2007. je dobila monumentalne, pikselirane vitraje slikara Gerharda Richtera koji i sami privlače posjetitelje.
Hoće li ulaznica postati pravedan model financiranja ili simbol društvene nejednakosti, tek će se vidjeti, no rasprava o cijeni pristupa jednoj od najpoznatijih njemačkih znamenitosti već sada dijeli Köln – grad čiji se identitet stoljećima zrcali upravo u silueti njezinih dvaju tornjeva.