U glavnom postavu pulskog akvarija ovih je dana osvanuo prizor koji podsjeća na vulkanske lagune podno meksičkih planina. Aksolotli (Ambystoma mexicanum), poznati i kao meksički daždevnjaci, preseljeni su iz karantene u potpuno novi akvarij ispunjen tamnim vulkanskim sedimentom – podlogom koja vjerno oponaša njihovo izvorno stanište u dolini Ciudad de Méxica.
• Preseljenje: životinje, pristigle u Pulu 2016. donacijom Zoološkog vrta Zagreb, sada žive u prostranijem slatkovodnom bazenu. • Suživot vrste: akvarij već nastanjuje red shiner (Cyprinella lutrensis), dok će se uskoro pridružiti i alligator gar (Atractosteus spatula), ribe tipične za slijev Mississippija. • Razmnožavanje u zatvorenom: od 2018. aksolotli u Puli neprestano polažu jaja, potvrđujući svoju zapanjujuću neoteniju – sposobnost spolnog sazrijevanja bez metamorfoze i izlaska na kopno.
Unatoč popularnosti u laboratorijima i kao kućni ljubimci, aksolotl je postao simbol tzv. „konzervacijskog paradoksa”. Dok ga u zatočeništvu ima napretek, prirodne populacije na jedinom preostalom staništu – jezeru Xochimilco – potonule su za više od 80 %. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) vodi vrstu kao kritično ugroženu zbog urbanizacije, zagađenja i invazivnih vrsta.
Znanstvenici polažu nade u umjetna vodena tijela poput jezera Chapultepec, gdje se već pojavljuju jedinke uzgojene u akvarijima. Istodobno upozoravaju da dugotrajni uzgoj u zatvorenim sustavima može dovesti do uskog genetičkog bazena i veće osjetljivosti na bolesti, što bi moglo ugroziti buduće pokušaje revitalizacije divljih populacija.
Pulski projekt zato naglasak stavlja na očuvanje prirodnih ponašanja i genetičke raznolikosti. Novi akvarij, kažu iz ustanove, zamišljen je kao edukativni prozor u osjetljivi svijet meksičkog vodozemca i podsjetnik koliko je krhka ravnoteža između čovjekova divljenja i stvarne zaštite.