Polaganjem vijenca na Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma, Pula je danas obilježila 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske. Komemoraciju su zajednički organizirali Socijalistička radnička partija, Društvo „Josip Broz Tito” i predstavnici Radničke fronte, podsjetivši na, kako je naglašeno, „ključni trenutak zajedničke borbe Hrvata i Srba protiv fašističke okupacije i domaćih kolaboracionista”.
Govoreći pred okupljenima, Vladimir Kapuralin iz Socijalističke radničke partije podsjetio je da je 27. srpnja 1941. pokrenut niz partizanskih akcija u Lici i susjednim dijelovima Bosne, od kojih je „najznačajnija bila zauzimanje ustaške žandarmerijske stanice u selu Srb”. Po njegovim riječima, radilo se o „vojnom projektu koji je slijedio politički poziv Politbiroa KPJ od 4. srpnja i prerastao u organizirani narodnooslobodilački ustanak, a ne u osvetnički rat naroda protiv naroda”.
Kapuralin je istaknuo da je ustanak izbio kao odgovor na „brutalni val terora, progona, prekrštavanja i masovnih ubojstava, osobito nad srpskim stanovništvom, nakon uspostave tzv. NDH”. Dodao je kako se pojedini osvetnički napadi na hrvatska sela „nikako ne mogu usporediti sa sustavnim zločinima režima” te upozorio na „pokušaje povijesnog revizionizma” koji organizirani partizanski otpor prikazuju kao četničku odmazdu.
Dan ustanka ukinut je devedesetih godina, a Kapuralin tvrdi da je nova vlast time željela „konstruirati 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe” i umanjiti ulogu Komunističke partije Jugoslavije u otporu. „Unatoč kontrarevoluciji devedesetih, istina polako izlazi na vidjelo, a antifašistička Hrvatska ponovno se okreće zanemarenim vrijednostima”, poručio je.
Komemoracija je završila minutom šutnje u čast svim borcima Narodnooslobodilačke borbe i civilnim žrtvama fašističkog terora.