Politička polarizacija u svijetu je sve izraženija, a Hrvatska nije iznimka, upozorava prof. dr. sc. Željko Pavić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Prema njegovim riječima, do porasta podjela dolazi zbog dva ključna procesa:
- Liberalizacija vrijednosti – ubrzane promjene u društvenim normama izazvale su „konzervativnu reakciju” onih kojima su te promjene neprihvatljive ili prebrze. U tom rascjepu, kozmopolitski orijentirani, uglavnom mlađi građani velikih gradova, suprotstavljeni su starijim stanovnicima manjih sredina, često „gubitnicima globalizacije”.
- Promjena medijskog okruženja – uspon društvenih mreža omogućio je „biranje vlastite istine”. Za razliku od nekadašnjih klasičnih medija, mnogi današnji kanali namjerno ciljaju samo dio publike, čime potiču krajnje stavove i smanjuju prostor za dijalog.
„Nasuprot prijašnjim klasičnim medijima, koji su promovirali umjerenu, centrističku politiku, društveni mediji u pravilu su pristrani jer ciljaju samo na dio tržišta”, ističe Pavić i dodaje da „zabrinjava trend ignoriranja elementarnih činjenica ako one nisu u skladu s našim vrijednostima”.
Hrvatske specifičnosti
U domaćem kontekstu polarizacija se očituje „u sve većem broju ljudi koji se smještaju na političke ekstreme, ali i u konsolidaciji vrijednosti”, kaže sociolog. Dok je prije dvadeset godina bilo uobičajeno da osoba bude liberalna po jednome, a konzervativna po drugome pitanju, danas su stavovi „puno dosljedniji, bilo liberalni bilo konzervativni”.
Pavić dio odgovornosti vidi u retorici političkih elita: „Ekstremniji način komunikacije i tvrđi stavovi koje izražavaju političke elite prelijevaju se i na građane.”
Je li lustracija propuštena prilika?
Kad je riječ o prijeporu oko lustracije, profesor ocjenjuje da je „u Hrvatskoj to pitanje riješeno”, s prevladavajućim stavom da je tijekom ratnih devedesetih bilo važnije očuvati zajedništvo nego produbljivati podjele. Danas, smatra, rasprava o lustraciji ima tek simboličnu težinu jer „većina čelnih ljudi iz bivšeg sustava nije među živima”.
Unatoč jasnim razlikama u pogledima na prošlost, Pavić naglašava da je ključno dogovoriti se barem oko fundamentalnog načela: „Nije u redu mrziti i progoniti ljude na temelju drukčijeg političkog uvjerenja, nacije, rase, vjere.”
Zaključuje kako će se polarizacija teško potpuno izbjeći, ali se može ublažiti poticanjem odgovornijeg javnog diskursa, medijske pismenosti i spremnosti na dijalog među političkim akterima.