Donald Trump ponovno je uzburkao političku scenu porukom da federalna vlada treba isplatiti 230 milijuna dolara odštete – i to po njegovoj vlastitoj odluci.
Pred novinarima u Bijeloj kući rekao je da mu država „duguje puno novca” zbog prošlih istraga Ministarstva pravosuđa, uključujući pretragu rezidencije Mar-a-Lago i višegodišnje ispitivanje mogućih veza s Rusijom. „It’s interesting, ’cause I’m the one that makes the decision, right?”, upitao je Trump, podsjećajući da bi upravo on, kao predsjednik, potpisivao eventualnu isplatu samome sebi.
Dva zahtjeva, ukupno teška oko 230 milijuna dolara, podnesena su prema Zakonu o odštetnim zahtjevima protiv države iz 1946. Taj propis građanima omogućuje traženje naknade za štetu koju su prouzročili savezni službenici, ali izričito isključuje tužbe povezane s legitimnim diskrecijskim postupanjima vlasti – poput kaznenih istraga.
- Prvi zahtjev odnosi se na pretragu Mar-a-Laga i naknadno podignute optužbe da je Trump zadržao povjerljive dokumente. Njegovi odvjetnici tvrde da je istraga bila politički motivirana i da ga je prisilila na desetke milijuna dolara troškova obrane. Optužbe je specijalni tužitelj Jack Smith povukao prošle jeseni, pozivajući se na politiku Ministarstva pravosuđa prema kojoj se aktualni predsjednik ne optužuje.
- Drugi zahtjev cilja istragu ruskog upletanja u izbore 2016., tematiku koja Trumpa i danas vidljivo ljuti.
Slučaj ima i dodatnu složenost: nekadašnji Trumpovi branitelji danas zauzimaju visoke pozicije u Ministarstvu pravosuđa koje bi trebalo odlučivati o odšteti. Todd Blanche postao je zamjenik državnog odvjetnika, a Stanley Woodward pomoćnik državnog odvjetnika.
Sam predsjednik priznao je paradoks situacije: „I’m suing myself”, kazao je prošli tjedan, dodavši da još nije siguran „što učiniti s tužbom”. U jednome je trenutku naveo kako bi eventualnu isplatu mogao donirati ili uložiti u izgradnju plesne dvorane u Bijeloj kući.
Glasnogovornik Ministarstva pravosuđa poručio je da svi dužnosnici „u svakoj situaciji postupaju prema preporukama službenika za etiku”.
Ako bi zahtjevi bili prihvaćeni, Trump bi postao prvi aktualni predsjednik koji je od savezne vlade zatražio odštetu zbog istraga o vlastitim postupcima – i prvi koji bi o toj isplati sam presudio. Pravnim se stručnjacima, međutim, čini da bi Zakon vjerojatno onemogućio takav ishod jer istrage predsjednikovih radnji spadaju upravo u one diskrecijske odluke koje zakon izuzima od odgovornosti.
Za sada ostaje otvoreno pitanje hoće li Bijela kuća ikada potpisati ček predsjedniku – ili će zahtjevi ostati simbol političkog spektakla koji Trump vješto koristi uoči kampanje.
