Tvrdnje premijera Andreja Plenkovića da su visoke plaće čelnika 500 najvećih hrvatskih kompanija jedan od pokretača poskupljenja naletjele su na ozbiljne sumnje.
Kada je prošloga tjedna u Hrvatskom saboru iznosio izvješće o radu Vlade, Plenković je inflaciju označio ključnim problemom i pozvao na „više društvene odgovornosti” – i od Hrvatske narodne banke i od menadžera čije su, kako je rekao, plaće „pretjerano narasle”.
No, nova analiza koja obuhvaća manji uzorak direktorskih primanja pokazuje da rast tih plaća nije ni približno toliko velik da bi mogao objasniti opći skok cijena. Autori studije stoga poručuju da premijerove procjene valja uzeti s oprezom.
Komentatori čak sugeriraju da bi Plenkovićev nastup mogao konkurirati za neslavnu titulu „ekonomskog promašaja godine”, jer su poruke o uzrocima inflacije, kažu, teško obranjive na osnovnoj razini ekonomske logike.
Zaključak analize glasi: iako su razlike u dohotku između menadžera i ostatka radne snage goleme, trenutni rast cijena voze drugi faktori, a ne plaće direktora. Poziv na jednostavnu krivnju – navode stručnjaci – skreće pozornost s kompleksnijih uzroka inflacije i ne pomaže u oblikovanju učinkovitih politika.
