Diplomatska ofenziva premijera Andreja Plenkovića i nekoliko ministara, koja posljednjih dana obuhvaća Bruxelles, Berlin, Pariz i Kijev, poklapa se s ubrzanim nastojanjima europskih čelnika da pronađu izlaz iz rata u Ukrajini – ali i da ojačaju vlastite obrambene kapacitete.
Hrvatska nabava
• 44 tenka Leopard 2A8 njemačke proizvodnje
• 18 samohodnih haubica Caesar MK2 iz Francuske
• sustavi protudronske zaštite (ugovor se očekuje do kraja godine)
• 420 teških terenskih kamiona Tatra
Ukupna vrijednost četiriju ugovora procjenjuje se na oko 2 milijarde eura s PDV-om. Tri od četiri sustava financiraju se iz europskog instrumenta SAFE, što znači da EU pokriva približno 90 % troška, a hrvatski proračun oko 10 %, raspoređeno na nekoliko godina.
Širi europski kontekst Dok Europska komisija priprema novi sedmogodišnji proračun, sigurnosni zahtjevi istiskuju dosadašnje prioritete poput kohezije i poljoprivrede. Istodobni pritisci Moskve i sve odlučnije poruke iz Washingtona tjeraju Uniju da obranu stavi na vrh liste.
Hrvatska se u tim raspravama pozicionira kao „predziđe” Zapadnog Balkana. U scenariju eventualnog smrzavanja ili podjele Ukrajine, nova sigurnosna linija mogla bi proći svega nekoliko stotina kilometara istočno od hrvatskih granica, pa su i ulaganja u oklop, artiljeriju i protudronske sustave dio šire strategije koju pojedini diplomati već nazivaju „Plenkovićevom doktrinom”.
Mogući mirovni okvir Američki mediji ovih su dana objavili skicu sedam točaka budućeg sporazuma o Ukrajini: suverena država s međunarodnim sigurnosnim jamstvima, članica Europske unije i gospodarstvo obnovljeno ulaganjem zapadnih saveznika. Otvoreno ostaje pitanje – što bi u takvom aranžmanu dobila Rusija i gdje bi prolazila nova crta razdvajanja.
Hrvatska diplomatska turneja stoga nije tek simbolična. Uz vojne narudžbe koje velikim dijelom financira Bruxelles, Zagreb nastoji osigurati da se u novoj europskoj obrambenoj arhitekturi ne nađe ispod stola, nego za glavnim pregovaračkim stolom.
