Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je u nedjelju iz Bugojna da kazneno procesuiranje zločina nad Hrvatima tijekom rata u Bosni i Hercegovini ostaje „pitanje istine, pravde i civilizacijskih vrijednosti”, ali i ključan korak prema europskoj budućnosti zemlje.
Na obilježavanju 32. obljetnice stradanja i progona Hrvata u srednjobosanskom gradu ministar je, kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića, položio vijence i zapalio svijeće na spomen-obilježju poginulim sunarodnjacima te prisustvovao svetoj misi. U izaslanstvu je bio i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
Grlić Radman podsjetio je da su tijekom rata u Bugojnu ubijena 311 Hrvata, više od 15 000 je prognano, a za posmrtnim ostacima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika još se traga. Od prijeratnih 16 000 Hrvata danas ih u Bugojnu živi tek oko 2 000.
„Institucije Bosne i Hercegovine moraju uložiti velike napore kako bi rasvijetlile te slučajeve i kaznile zločince i izvršitelje, ali prije svega i nalogodavce”, naglasio je ministar, dodavši da je to u interesu svih građana BiH.
Posebno je upozorio i na „simboličko brisanje hrvatskog identiteta” u Bugojnu, gdje su preimenovane sve prijeratne ulice i uklonjena imena znamenitih Hrvata. „Komu smetaju imena ljudi koji su iz Bosne i Hercegovine, a druge su nacionalnosti?” upitao je.
Hrvatski šef diplomacije ponovno se usprotivio kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma, istaknuvši da Hrvati u BiH trenutačno nemaju mogućnost izabrati legitimnog člana Predsjedništva. „Hrvatska snažno zagovara promjenu izbornog zakona koji bi uklonio svaku diskriminaciju u izbornom procesu kako bi Hrvati Bosne i Hercegovine mogli birati svoga predstavnika”, rekao je.
Željko Komšić je, podsjetio je, već četiri puta izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima bošnjačkih birača, što Zagreb smatra povredom načela konstitutivnosti.
Grlić Radman zaključio je da je suočavanje s prošlošću temelj europskih vrijednosti te preduvjet trajnog pomirenja među narodima BiH.
