Hibridno ratovanje, koncept koji spaja vojne i nevojne metode djelovanja „ispod praga” otvorenog sukoba, postalo je središnja sigurnosna tema Zapada od ruske aneksije Krima 2014. godine.
Sigurnosni stručnjak dr. sc. Dražen Smiljanić podsjeća da se hibridne prijetnje kreću od dezinformacijskih kampanja i kibernetičkih upada do ekonomskog pritiska i sabotaže infrastrukture. „Rat više nije ono što je bio. Nema jasne bojišnice, odora, a često ni metaka”, ističe Smiljanić, naglašavajući kako je ključna namjera takvih operacija potkopati povjerenje građana u institucije i ograničiti sposobnost države da odgovori.
NATO traži nove ljestvice eskalacije Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker ranije je upozorio da Savez „svaki dan radi” na jačanju sposobnosti u asimetričnom i hibridnom ratovanju te da je važno „osigurati dovoljno prečki na ljestvici eskalacije”. Među mjerama koje se razmatraju nalaze se razmještanje naoružanih dronova duž granica i liberaliziranje pravila angažmana pilota iz istočnih članica.
Istodobno, NATO razvija posebne protokole za zaštitu energetskih mreža, podmorskih kabela i komunikacijskih sustava, dok centri izvrsnosti u Rigi i Helsinkiju analiziraju obrasce manipulacije i pomažu članicama u jačanju informacijske obrane.
Gdje je Hrvatska? Hrvatska je, prema Smiljaniću, o hibridnim prijetnjama dosad vodila ponajprije akademsku raspravu. Iako nova Strategija obrane (NN 104/2025) prepoznaje hibridne, kibernetičke i informacijske napade, predviđene mjere ocjenjuju se općenitima i tek čekaju operativnu razradu s jasno definiranim nositeljima i rokovima.
Za sustavan odgovor, stručnjaci preporučuju:
- jasnu državnu doktrinu za postupanje pri hibridnim incidentima;
- redovite zajedničke vježbe vojske, sigurnosnih službi, privatnog sektora i operatera kritične infrastrukture;
- stalni centar za praćenje i brzo razotkrivanje dezinformacija;
- posebne mehanizme zaštite izbornog procesa i medijskog prostora;
- intenzivniju suradnju s europskim i NATO-ovim alatima poput EU-ova Hybrid Toolboxa.
„Otpornost cijelog društva jednako je važna kao i vojne sposobnosti”, zaključuje Smiljanić, upozoravajući da potpuna zaštita ne postoji, ali se učinkovitom pripremom može postići visoka razina odvraćanja i brzi oporavak poslije napada.
Hibridni izazovi, kako pokazuju primjeri Rusije i Kine, brišu granicu između rata i mira. U takvom okruženju Hrvatska, kao članica NATO-a i EU-a, mora ubrzano razvijati mehanizme za obranu od „tihih udara” koji ne tresu fronte, ali mogu uzdrmati temelje države.