Politički analitičar Davor Gjenero upozorava da polarizacija potresa i klasične zapadne demokracije, dok se u Hrvatskoj dodatno produbljuje zbog sukoba „za ili protiv HDZ-a”.
Govoreći o uzrocima, Gjenero podsjeća da su tradicionalni ideološki sporovi ustavnog luka potisnuti sukobom između ustavnih i populističkih aktera: lijevih i desnih. Pojačan strah od gubitka socijalnog statusa, raspad klasičnih medijskih modela i promjene globalnih ekonomskih odnosa „otvorili su vrata populizmu”.
U hrvatskom kontekstu, tvrdi da premijer Andrej Plenković „nikad nije zagovarao obrazac ‘ili mi ili oni’, nego je pokušao ublažiti traume i nerazumijevanja”, podižući pritom raspravu o ideološkim simbolima zajedno s akademikom Zvonom Kusićem. Ipak, predsjednik Zoran Milanović nametnuo je paradigmu o isključivosti, zbog čega je, kaže Gjenero, „forsiran novi rasjed: za ili protiv HDZ-a i premijera Plenkovića”.
Analitičar podsjeća da je hrvatsko društvo i dalje opterećeno simbolima Drugoga svjetskog rata. Kao uspješan primjer navodi prijedlog Plenkovića i Kusića o „općoj zabrani 'za dom spremni' uz izuzetak razdoblja obrane od Miloševićeve agresije”, što smatra „pravom mjerom”.
O pitanju lustracije Gjenero mijenja nekadašnji stav: „Iz današnje je perspektive očito da smo mi koji smo zagovarali lustraciju bili u krivu, a da je koncept nacionalnog pomirenja donio relevantne dobrobiti.” No, naglašava da taj model mora biti „jasno vezan uz demokratske paradigme i distancu od svakog oblika totalitarizma”.
Za konsolidaciju političkog sustava ključno je prekoračiti rovove: „Nisu problem opcije unutar ustavnog luka, problem su populisti na marginama. Dok u Hrvatskoj ne profunkcionira neki oblik velike koalicije, nećemo moći govoriti o do kraja konsolidiranom demokratskom poretku.” Kao primjer navodi njemačku praksu velikih koalicija koje jamče stabilnost.
Gjenero pohvaljuje Plenkovićevu „sjajnu političku vještinu” nakon lokalnih izbora: unatoč internim napetostima s Domovinskim pokretom, premijer je izabrao „strategiju očuvanja stabilnosti” umjesto preslagivanja saborske većine.
Zaključuje da će političke tenzije jenjavati tek kada stranke ustavnog luka – od demokršćana i liberala do socijaldemokrata i zelene ljevice – demonstriraju spremnost na suradnju, a populističke opcije ostanu izolirane.
