U netom konstituiranom Gradskom vijeću Splita čak deset od ukupno 31 vijećnika nisu izravno izabrani na prošlogodišnjim lokalnim izborima, nego su u klupe sjeli kao zamjene kolegama koji su mandate stavili u mirovanje ili dali neopozive ostavke.
Vijeće je formirano tajnim glasovanjem, a većina zamjena proizlazi iz zakonske odredbe koja dopušta da mandat pripadne sljedećem kandidatu na istoj listi. Premda je takva praksa u skladu sa Zakonom o lokalnim izborima, otvorila je pitanje koliko taj mehanizam poštuje volju birača i narušava li se time povjerenje u demokratski proces.
Od 31 člana vijeća, njih 10 preuzelo je dužnost bez izravnog izbornog legitimiteta, što čini nešto više od trećine sastava. Kritičari upozoravaju da se birači na taj način mogu osjećati izigrano jer glas koji su dali konkretnom kandidatu na kraju pripada osobi koja možda nije bila ni u prvom planu kampanje.
Podsjetimo, aktualni zakon predviđa mogućnost mirovanja mandata te neopozive ostavke, ali ne regulira dodatne mehanizme provjere volje birača kada dođe do zamjene. Upravo zato dio javnosti sve glasnije propituje je li vrijeme da se pravila izmijene kako bi se spriječilo, kako kažu, „obmanjivanje birača” i ojačalo povjerenje u lokalnu demokraciju.