Novo europsko istraživanje koje je lani usporedilo cijene oko 2 000 proizvoda i usluga u 36 država otkriva da je Hrvatska sve skuplje mjesto za život – iako je i dalje peta najjeftinija članica Europske unije.
• Ukupna razina cijena dosegnula je 76 % prosjeka EU (prije deset godina bila je 67 %), ponajviše zahvaljujući energentima i režijama koji su 45 postotnih bodova ispod prosjeka.
• Hrana je, međutim, 4 postotna boda iznad prosjeka Unije. Time je skuplja nego u Njemačkoj (za 2 boda) i čak 15 bodova skuplja nego u Češkoj, dok je na razini bogate Belgije. U odnosu na susjednu Bosnu i Hercegovinu cijene su više za 20 bodova.
• Unutar prehrambene košarice prednjače: – kruh, žitarice i proizvodi od brašna: +7 bodova u odnosu na EU prosjek; – mlijeko, sir i jaja: +11 bodova; – riba: +3,5 %; – ostala prerađena hrana, slatkiši i sladoledi: +25 %. Meso je 14 % jeftinije od europskog prosjeka, a voće i povrće oko 8 %.
• Troškovi komuniciranja (internet, telefon, pošta) nalaze se 11 bodova iznad prosjeka, na istoj razini kao u Austriji i Finskoj.
• Bijela tehnika i elektronika skuplji su za 10 bodova, a kućanske potrepštine za 2 boda.
• Jedina roba ispod prosjeka je odjeća (−5 bodova), no osim tog segmenta „šoping-turizam” se u Hrvatsku više ne isplati.
• Cijene u hotelima i restoranima skočile su na svega 5 bodova ispod prosjeka EU, čime su pretekle konkurentske destinacije: Španjolska je 16 bodova ispod, Grčka 14, a Portugal 25 bodova.
Među članicama Unije jeftinije od Hrvatske ostaju Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska, dok na vrhu ljestvice najskupljih prednjače Danska, Irska i Luksemburg.
U praksi to znači da hrvatski potrošači sve češće plaćaju zapadne cijene uz istočne plaće – prosječna primanja u zemlji i dalje su otprilike upola manja od onih u najrazvijenijim zapadnoeuropskim gospodarstvima.